Tales
Izvor: Wikipedija
Tales (Milet, 624. p.n.e? - 547. p.n.e.?), grčki filozof
Prvi filozof, utemeljitelj grčke filozofije i jedan od Sedam mudraca stare Grčke, uz Solona, Hilona, Pitaka, Bijanta, Kleobula i Perijandra. Rođen je u Miletu (zapadna obala Male Azije, trgovački i kulturni centar u VI. st.p.n.e.). Bavio se povijesti, trgovinom, politikom, matematikom (Talesov teorem), astronomijom (predvidio je pomrčinu Sunca 28. ožujka 585. (ili 597) godine p.n.e), a bio je i graditelj. Za njega je prapočelo svega voda, iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća. Zemlja je ravan disk koji pliva na vodi. Preneseno nam je o njemu kako je tvrdio da su sve stvari pune bogova, te da magnet ima dušu. Predstavnik je ranoga hilozoizma, uvjerenja o tvari koja u sebi nosi inherentni život. Pripadao je kozmološkom razdoblju grčke filozofije.
Iza sebe nije ostavio ništa zapisano. Ono što se zna o njemu porijeklom je uglavnom iz Aristotelove Metafizike. Aristotel drži kako je Talesa na ideju o vodi kao prapočelu navelo promatranje vlažnosti hrane što je uzimaju živi stvorovi, kao i biljnoga i životinjskog sjemena, dočim biljke lišene vlage propadnu.
[uredi] Relevantni članci
TALES iz Mileta Tales iz Mileta je, slažu se povjesničari, prvi grčki filozof, znanstvenik i matematičar, iako je po zanimanju bio inžinjerske struke. Nažalost, nije očuvano ništa od njegovih pisanih djela, tako da je teško odrediti njegove nazore ili biti potpuno siguran u njegove matematičke zaključke. Njegova su pisana djela bila izgubljena već u Aristotelovo doba, koji nije imao uviđaj u Talesova djela.
Ipak, mnogi grčki filozofi su ostavili traga o Talesu i njegovom radu. Izrekao je mnoge tvrdnje, koje je i dokazao, njegova metoda rješavanja i postavljanja problema bila je revolucionarna za ono vrijeme. Tales je i jedini filozof prije Sokrata koji je uvršten među Sedam antičkih mudraca.
Zabilježeno je da je Tales predvidio pomrčinu sunca 585 god. pr. Kr. Predviđanje pomrčine mjeseca onda je bilo uobičajeno, ali je bilo teško izreći kada će biti pomrčina sunca, budući da se ta pojava nije mogla vidjeti sa svih dijelova na Zemlji.
Postoji nekoliko kasnijih zapisa o tome kako je Tales izračunao visinu piramida. Za sunčana dana čekao je trenutak kada će sjena svih predmeta (npr. štapa kojeg je zabio u pijesak pokraj piramide) biti jednaka njihovoj visini. To je onda primijenio i na piramidu i preko sjene izračunao njenu visinu.
Ipak, ono najvažnije što mu matematičari pripisuju, jest činjenica da je Tales prvi dao logičke temelje dokazivanju teorema. Drugim riječima, Tales je prvi naglasio da nije dovoljno samo opažati pojave, već ih i dokazati.
U mnogim knijgama o povijesti matematike pripisuju mu se ovi teoremi iz geometrije:
- Dijametar dijeli krug na dva jednaka dijela.
- Kutevi uz bazu jednakokračnog trokuta su jednaki.
- Kutevi između dva pravca koji se sijeku su jednaki (misli se na vršne kuteve).
- Dva su trokuta sukladna ako imaju jednaka dva kuta i jednu stranicu.
- Kut na polukružnici je pravi kut.
Posljednji navedeni teorem danas nazivamo Talesovim teoremom. Neki povjesničari kažu da je Tales, koji je učio geometriju od Egipćana, prvi na kružnici opisao da je kut nad polukružnicom pravi, i da je u čast tom otkriću bogovima žrtvovao vola. Drugi izvori na govore da je, pak, Pitagora bio taj koji je žrtvovao vola kada je dokazao tzv. Pitagorin teorem.
Tales je također svojim matematičkim opažanjima dao doprinos i nautici. Između ostalog, našao je metodu kako izračunati udaljenost brodova od obale.
Što se njegovog stava u filozofiji tiče, on je smatrao da Zemlja ima oblik diska koji pluta na vodi, tj. na beskonačnom oceanu i da su sve stvari oko nas sačinjene od vode. Tvrdio je da su potresi posljedica činjenice što se Zemlja nalazi na vodi. Unatoč ovim danas neprihvatljivim tezama, Talesova veličina je u tome što je bio prvi koji je svoje stavove pokušavao objasniti logičkim razmišljanjem, a ne nadnaravnim pojavama kao mnogi prije njega.
Zanimljivo je da postoje mnoge priče kako je Tales bio u životu vrlo vješt za sve poslove, a s druge strane i nepopravljivi sanjar. Aristotel, na primjer, spominje priču kako je Tales bio vješt u zaključivanju da će sljedeće sezone masline u Grčkoj dobro uroditi plodom. I nije ostao samo na riječima, već je nakon tog svog zaključka kupio sve preše za prešanje maslina u okolici i tako se obogatio kada su seljaci nakon berbe trebali prešati masline za ulje.
Platon spominje priču kako je jedne noći Tales pješačio promatrajući nebo. Ne gledajući u nebo i ne pazeći kamo staje, pao je u jarak. Zgodna mlada služavka mu je pomogla izaći iz jarkai rekla mu: "Kako očekuješ da ćeš razumjeti što se događa gore ne nebu kada ne vidiš ni što ti je pod nogama?!". Ovo je vjerojatno prva zapisana šala u povijesti na račun rastresenih profesora...
[uredi] Vanjske poveznice
