Dobretići

Izvor: Wikipedija

Dobretići

Slika:Dobretići (grb).png

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Županija

Srednjobosanska

Sjedište

Dobretići

Načelnik

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

?
?/km²

Općina Dobretići je jedna od najmlađih i najmanjih, te jedna od najsiromašnijih općina u Bosni i Hercegovini.

[uredi] Zemljopis

Prostire se na planini Ranče, u središnjoj Bosni (Srednjobosanska županija), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Općina se prostire na već spomenutoj planini, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronaka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila, i kao samostalna danas i egzistira. Prostire se na 92 četvorna kilometra. Najviši dio prelazi iznad 1400 metara nadmorske visine i na karti je označen kao toponim Suhi vrh s 1467 m nadmorske visine. Prostor obiluje različitim biljnim (miješane listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.).

[uredi] Stanovništvo

Pougarje je do prije rata imalo cca. 5000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom.

[uredi] Uprava

Načelnik općine: Petar Jurišić iz sela Milaševaca.

Općinsko vijeće broji 15 vjećnika, a općina Dobretići ima 9 uposlenih.

[uredi] Povijest

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

[uredi] Gospodarstvo

Nadaleko poznati "vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara, prije rata. Nažalost, danas "vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe.
Naravno, stočarstvo kao primarna djelatnost bez koje ne bi bilo ni potonjeg proizvoda te ratarstvo, kao (ne)prateća gospodarska djelatnost (žitarice, krumpir i drugo povrće koje uspijeva na većim nadmorskim visinama). Za napomenuti je još i bavljenje šumarstvom zbog izrazitog šumskog bogatstva (smreka i bukva) te prateću industriju (pilane) gdje se drvni proizvodi finaliziraju.

[uredi] Slavni ljudi

Stjepan Dobreta, srednjovjekovna "persona", moglo bi se reći utemeljitelj Dobretića ili možda, bolje reći, sela Zapeće, jer, legenda kaže da se tamo skrivao bježeći pred Turcima, a najveći misterij skriva se u pitanju "otkud je došao?", dakle "pougarski pionir"... Drugi "slavni Pougarac" bijaše, a i danas je, Fra Mrako Dobretić, bosanski biskup, koji dade izgraditi spomenik Stjepanu Dobreti baš u Zapeću (više o njemu pročitati pod naslovom "Povijest").

[uredi] Spomenici i znamenitosti

U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su stećci, stara katolička groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća.