Derventa

Izvor: Wikipedija

Derventa

Slika:Derventa (grb).png

Entitet
Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Sjedište

Derventa

Načelnik

Milorad Simić

Površina

517 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

56.489 (1991.)
109/km²

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

Nacionalni sastav:

Srbi - 22.938 (40,60%)
Hrvati - 21.952 (38,86%)
Muslimani - Bošnjaci - 7.086 (12,54%)
Jugoslaveni - 3.348 (5,92%)
ostali - 1.165 (2,08%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 56.141

Hrvati - 25.228 (44,93%)
Srbi - 23.124 (41,18%)
Muslimani - 6.548 (11,66%)
Jugoslaveni - 575 (1,02%)
ostali - 666 (1,21%)

[uredi] Naseljena mjesta

Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, sa pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima).

Grad je bio u sklopu Banovine Hrvatske u jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme drugoga svjetskog rata, u sastavu ustaške države Hrvatske.U tom periodu su počinjeni veliki zločini,a mnogi građani općine su okončali svoje živote u ustaškim logorima širom NDH.

Nakon odlaska Turaka sa područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postao je dio Austrougarske Monarhije.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, mnogi Hrvati i Bošnjaci prisilno su iseljeni iz ove općine.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

Književni klub VIHOR, koji je do srpskog oslobadjanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta. Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.