Odžak

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Odžak. Za druga značenja, pogledajte Odžak (razdvojba).

Odžak

Slika:Odžak (grb).png
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Posavska
Sjedište	Odžak
Načelnik	Luka Jurić površina = 177
Površina	{{{površina}}} km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	30.056 (1991.) 169.8/km²

Odžak je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine. Grad je 1991. brojao 9.386 stanovnika.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima 5 Uprava 6 Povijest 7 Gospodarstvo 8 Slavni ljudi 9 Spomenici i znamenitosti 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Sport 13 Zanimljivosti 14 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Odžak imala je 30.056 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.

Nacionalni sastav:

• Hrvati - 16.338 (54,35%)
• Muslimani - Bošnjaci - 6.220 (20,69%)
• Srbi - 5.667 (18,85%)
• Jugoslaveni - 1.147 (3,81%)
• ostali - 684 (2,30%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 25.901

• Hrvati - 14.995 (57,89%)
• Srbi - 5.881 (22,70%)
• Muslimani - 4.777 (18,44%)
• Jugoslaveni - 85 (0,32%)
• ostali - 163 (0,65%)

[uredi] Naseljena mjesta

Ada, Donja Dubica, Donji Svilaj, Gnionica, Gornja Dubica, Gornji Svilaj, Jošavica, Novi Grad, Novo Selo, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Srnava, Vrbovac, Vojskova i Zorice.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Ada - uk.638, Hrvati - 628, Srbi - 1, Jugoslaveni - 5, ostali - 4
• Donja Dubica - uk.3.254, Hrvati - 2.137, Srbi - 979, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 70, ostali - 67
• Donji Svilaj - uk.1.576, Hrvati - 1.408, Srbi - 143, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 13, ostali - 10
• Gnionica - uk.918, Srbi - 760, Hrvati - 25, Bošnjaci - 5, Jugoslaveni - 28, ostali - 100
• Gornja Dubica - uk.1.596, Hrvati - 1.579, Srbi - 3, Jugoslaveni - 3, ostali - 11
• Gornji Svilaj - uk.1.810, Hrvati - 1.004, Srbi - 748, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 32, ostali - 25
• Jošavica - uk.252, Srbi - 240, Jugoslaveni - 9, ostali - 3
• Novi Grad - uk.1.907, Srbi - 1.587, Hrvati - 226, Bošnjaci - 4, Jugoslaveni - 74, ostali - 16
• Novo Selo - uk.2.669, Hrvati - 2.626, Srbi - 5, Jugoslaveni - 24, ostali - 14
• Odžak - uk.9.386, Bošnjaci - 6.205, Hrvati - 1.404, Srbi - 599, Jugoslaveni - 819, ostali - 359
• Posavska Mahala - uk.1.199, Hrvati - 1.165, Srbi - 6, Jugoslaveni - 4, ostali - 24
• Potočani - uk.2.250, Hrvati - 2.029, Srbi - 176, Jugoslaveni - 12, ostali - 33
• Srnava - uk.880, Hrvati - 703, Srbi - 133, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 30, ostali - 12
• Vrbovac - uk.1.721, Hrvati - 1.404, Srbi - 287, Jugoslaveni - 24, ostali - 6

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Današnji grad Odžak se pominje u povijesnim zapisima od 1593. godine kao manje naselje i utvrda (Jukić, 1850. godine). Te godine je u Bosni sultanovim fermanom uveden odžakluk s pravom nasljeđivanja koji su se dodjeljivali zapovjednicima turske vojske. Miralem-begu je ovaj kraj dodijeljen kao odžak (posjed) i on je izgradio malu utvrdu koristeći ostatke ruševina starog rimskog grada. Nakon njegove smrti taj posjed je naslijedio njegov sin Ibrahim i u to vrijeme Odžak predstavlja veće naselje i graničnu utvrdu s manjim brojem graničara.

U povijesnim zapisima stoji da je austrijska vojska u nekoliko navrata prelazila rijeku Savu i osvajala Odžak sve do potpisivanja Beogradskog mira 1739. godine, kada je uspostavljena nova granica Bosne duž rijeke Save. Sljedećih 100 godina Odžak je proveo u miru i kulturnom i ekonomskom napretku. Urbana struktura grada zasnivala se na principu organizacije stambenih grupacija-mahala, povezanih s poslovnim zonama. Izgrađena je i drvena džamija, nazvana Drvenija koja je kasnije bila spaljena.

Uspostavljanjem austro-ugarske vlasti 1878. godine u Bosni i Hercegovini nastaje i novi period za Odžak. Uvodi se novi kapitalistički način privređivanja i novi način građenja koji podrazumijeva izgradnju visokih zgrada u kojima je objedinjen poslovni prostor u prizemlju i stanovanje na katu. Gradi se čvrstim materijalom (ciglom) po novim propisima, koji uvode regulaciju ulica i građevinsku liniju.

Austrougarski period je period intezivne gradnje, čime nova uprava zadovoljava potrebe vlasti i potrebe stanovništva. Kulturni razvoj Bosne i Hercegovine nije zaostajao u odnosu na druge pokrajine Austro-Ugarske monarhije. Arhitektura eklektike u Bosni i Hercegovini dala je brojna i kvalitetna ostvarenja u smislu interpretacije europskih stilova. Eklektički metod formiranja arhitektonskog izraza u Bosni stvorio je interpretaciju potpuno nove teme, tzv. orijentalni slog, maurska athitektura ili pseudoorijentalni izraz. Što znači da je u suštini eklektički metod usmjeren ka orijentalnoj građevinskoj baštini. Maursko doba u Španjolska (7. - 10. stoljeće) postaje izvor ideja i inspiracije austrougarskim arhitektima koji su djelovali na prostorima Bosne i Hercegovine. Među svjetski poznatim spomenicima ovog razdoblja u Španjolskoj najdominantnije mjesto zauzima Alhambra ili Crvena tvrđava u Granadi, el Mesquita u Cordobi, itd. Najznačajnije građevine pseudomaurskog izraza u BiH su zgrada Vijećnice u Sarajevu, izgrađena 1896. godine, projektanta Ćirila Ivekovića, zgrada Željezničke stanice u Bosanskom Brodu, projektanta Niemeczeka, Vijećnica u Brčkom (Vitek, 1902.), Željeznička stanica na Bistriku, Gimnazija u Mostaru, ...U istom eklektičkom izrazu građena je i Administrativna zgrada u Odžaku. Administrativna zgrada ili "Mala vijećnica" završena je s izgradnjom 1903. godine o čemu svjedoči i natpis iznad ulaznih vrata: "Beledija 1903". Beledija znači administrativno sjedište teritorijalne jedinice u kojem su smješteni i stambeni prostori upravnika te teritorijalne jedinice.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

• Alija Izetbegović
• Musa Ćazim Ćatić

[uredi] Spomenici i znamenitosti

U centru Odžaka se nalazi Beledija ili mala gradska vijećnica (općinska zgrada) izgrađena 1903. godine od strane Austro Ugarske Monarhije. Beladija je zaštićeni kulturni spomenik Bosne i Hercegovine.

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Zanimljivosti

Zanimljivo je spomenuti da je Alija Izetbegović zapravo rođen u Odžaku, a ne u Bosanskom Šamcu, kako to službeni podaci tvrde.

Roditelji Alije Izetbegovica su imali posjed (begluk) u Odžaku, pa je majka rodila Aliju bas na tom posjedu u Odžaku. Tu su međutim boravili samo par mjeseci, da bi se nakon toga vratili u Bosanski Šamac.

[uredi] Vanjske poveznice