Srbac

Izvor: Wikipedija

Srbac

Slika:Srbac (grb).png

Entitet
Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Sjedište

Srbac

Načelnik

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

21.840 (1991.)
?/km²

Srbac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Naseljena mjesta
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Slavni ljudi
8 Spomenici i znamenitosti
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Sport
12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Srbac je smješten na ušću Vrbasa u Savu, u sjevernoj Bosni. Površina općine Srbac iznosi 453 km² i obuhvaća 39 naselja u kojima živi 21.840 stanovnika (1991.g.). S razvijenom tekstilnom, kemijskom, drvnom industrijom i malom privredom Srbac je trgovačko, obrazovno, zdravstveno, kulturno i športsko središte. Sjeverna granica općine poklapa se u dužini od 42 km s međunarodnom granicom između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Brdovito-brežuljkasti oblici reljefa zauzimaju oko dvije trećine srbačkog područja, dok ostali dio čine ravnice. Obradiva zemlja zauzima 60% teritorija; raznovrsna je prema oblastima, a danas aktivno poljodjelsko stanovništvo predstavlja 25% ukupnog stanovništva općine. Prema geološkim, morfološkim, hidrografskim, klimatskim i ostalim faktorima, srbačko je područje pogodno za uzgoj žitarica. Okolne planine učinile su da se ravničarski dio općine našao u kotlini, što ovdje uvjetuje i posebnu inačicu kontinentalne klime s izraženim jesenima i proljećima bez jakih vjetrova, ali i s razdobljima ljetnih, zimskih, pa i jesenjih magla. Također se događa da snijeg pada i u svibnju i lipnju.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srbac imala je 21.840 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja.

Nacionalni sastav:

Srbi - 19.382 (88,74%)
Muslimani - Bošnjaci - 940 (4,30%)
Hrvati - 140 (0,64%)
Jugoslaveni - 811 (3,71%)
ostali - 567 (2,61%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 21.226

Srbi - 19.469 (91,72%)
Muslimani - 1.018 (4,79%)
Hrvati - 203 (0,95%)
Jugoslaveni - 34 (0,16%)
ostali - 502 (2,38%)

[uredi] Naseljena mjesta

Bajinci, Bardača, Bosanski Kobaš, Brezovljani, Brusnik, Crnaja, Ćukali, Donja Lepenica, Donji Kladari, Donji Srđevići, Dugo Polje, Gaj, Glamočani, Gornja Lepenica, Gornji Kladari, Gornji Srđevići, Ilićani, Inađol, Kaoci, Korovi, Kukulje, Lilić, Nova Ves, Novi Martinac, Nožičko, Povelič, Prijebljezi, Rakovac, Razboj Ljevčanski, Razboj Župski, Resavac, Seferovci, Selište, Sitneši, Sitneši Mali, Srbac, Srbac (selo), Stari Martinac i Vlaknica.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Srbac je dobio ime rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije od 2. studenog 1933. godine. Za izbor imena Srbac u osnovi bili su presudna tri čimbenika: zemljopisni, povijesni i narodnosni. Podaci o mjestu i nastanku pojedinih naseljenih mjesta oko Srbca nisu sačuvani. O nastanku imena nekih naselja u narodu su sačuvana predanja. Mjesto Svinjar upisano je i na jednoj karti Germanije iz 1621. godine, a ime je dobio po stočarima koji su dolazili s obližnjih brda.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

U ovom se mjestu nekad odvijala živa trgovina poljoprivrednim proizvodima. Prethodno ime ovoga grada - Bosanski Svinjar - govori o tome koji je artikal bio najzastupljeniji. Zbog toga i zbog pogodnog polozaja u njemu su otvarali svoje trgovačke ispostave i mnogi ugledni ljudi onoga vremena iz bliže i dalje okolice - Banje Luke, Bosanske Gradiške, Dubice...

Oni koji su ostavili velikog traga za sobom jesu obitelji Ćirić, Savić, Jejinić... Iza ovih obitelji ostali su nažalost samo dijelovi njihovih imanja, a danas su vidljive samo njihove obiteljske kuće u strogom sreditšu ovog grada. Najznačajnije osobe ovih obitelji jesu:

Draginja Ćirić - žena koja se između ostalog bavila i preradom drveta s Motajice gdje je čak bila napravljena i pruga radi lakše komunikacije i prijevoza drveta.To je bila žena koja je dovezla i prvi automobil (Ford) u ove krajeve.
Miloje Ćirić, sin Draginjin, koji je pridonio poslijeratnom razvoju Srpca, kao osnivatelj i prvi voditelj suvremenih voćarskih nasada u Sitnesima, te ribnjaka u Bradaci. Počasni građanin grada Srpca.
Filip Saviž - Veliki trgovac, koji je kao potvrdu svojih sposobnosti podigao kuću, zajedno sa svojom suprugom u strogom središtu grada, velebnu građevinu koja bi i danas, ako bi se obnovila, bila na ponos građana Srpca.
Stojan Jejinić - čovjek koji je počeo stvarati u vrijeme Filipa Savića i Draginje Ćirić, i pod njihovim patronatom, te nastavio i dalje i bio uspješni upravitelj Posavine, Poljoprivrednog Kombinata Motajica, koji je upravo pod njegovom upravom doživio najveći procvat. U njemu su se tada našli izuzetni i kvaliteni stručnjaci iz cijele Jugoslavije. Kuća što ju je sagradio Stojan Jejinić 1930. i danas stoji kao podsjećanje na ove ljudi koji su nesebično dali sebe za ovaj kraj, za ljude koji su ponikli pod ovim podnebljem.