Cazin

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. Tekst članka treba preurediti u wikitekst.
Potom uklonite ovaj predložak.

Cazin

Slika:Cazin (grb).png

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Županija

Unsko-sanska

Sjedište

Cazin

Načelnik

Nermin Ogrešević

Površina

356 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

63.409 (1991.)
178/km²

Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Teritorija općine Cazin zahvata 356 km² u kojoj prema posljednjim procjenama (travanj 2005.) živi oko 72.000 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 22 mjesne zajednice. Relativna gustoća naseljenosti iznosi oko 180 stanovnika na 1 km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin ima 63.409 stanovnika od čega 97,29% Bošnjaka, 1,22% Srba i 1,49% građana ostalih nacionalnosti.

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

[uredi] Povijest

Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.

[uredi] Ekonomija

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina

[uredi] Mineralni resursi

Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala.

Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.

Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.

Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama.

Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin.

Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.

Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.

Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve.

Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja.

Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 61.693 (97,29%)
Srbi - 778 (1,22%)
Hrvati - 139 (0,21%)
Jugoslaveni - 430 (0,67%)
ostali - 369 (0,61%)

Nacionalni sastav iz 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 45.468

Muslimani - 43.880 (96,50%)
Srbi - 1.196 (2,63%)
Hrvati - 175 (0,38%)
Jugoslaveni - 51 (0,11%)
ostali - 166 (0,38%)

[uredi] Naseljena mjesta

Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Ćehići, Ćoralići, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Hadžin Potok, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja, Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Šturlić, Šturlićka Platnica, Toromani, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Urga, Vilenjača, Vrelo i Zmajevac.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Cazin je u cjelini ušla u sastav Federacije BIH.

[uredi] Broj stanovnika na ranijim popisima

1948. godine - 30.144
1961. godine - 35.194
1971. godine - 45.468
1981. godine - 57.110
1991. godine - 63.406
2004. godine – 72.000 (procjena)

Godišnji prirodni prirast u općini Cazin sve do 2002. godine je bio +800 stanovnika prosječno. Kada se tome pridoda doseljeno stanovništvo iz Republike Srpske i povrat stanovništva iz inozemstva procjenjuje se da u Cazinu danas živi nešto više od 72.000 stanovnika. Prirodni priraštaj u Cazinu je prisutan ali ne kao i prvih poslijeratnih godina.

U ratu je poginulo oko 1.000 stanovnika, izbjeglo je oko 650 stanovnika.

[uredi] Turizam

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Nizozemske za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini odnosno Sedri u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...