Maglaj

Izvor: Wikipedija

Maglaj

Slika:Maglaj (grb).png
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Zeničko-dobojska
Sjedište	Maglaj
Načelnik
Površina	? km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	43.388 (1991.) ?/km²

Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Uprava 5 Povijest 6 Gospodarstvo 7 Slavni ljudi 8 Spomenici i znamenitosti 9 Obrazovanje 10 Kultura 11 Sport 12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 19.569 (45,10%)
• Srbi - 13.312 (30,68%)
• Hrvati - 8.365 (19,27%)
• Jugoslaveni - 1.508 (3,47%)
• ostali - 634 (1,48%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 37.587

• Muslimani - 15.628 (41,57%)
• Srbi - 13.888 (36,94%)
• Hrvati - 7.496 (19,94%)
• Jugoslaveni - 240 (0,63%)
• ostali - 335 (0,92%)

[uredi] Naseljena mjesta

Adže, Bakotić, Bijela Ploča, Bradići Donji, Bradići Gornji, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Čobe, Čusto Brdo, Domislica, Donja Bočinja, Donja Bukovica, Donja Paklenica, Donji Rakovac, Donji Ulišnjak, Globarica, Gornja Bočinja, Gornja Bukovica, Gornja Paklenica, Gornji Rakovac, Gornji Ulišnjak, Grabovica, Jablanica, Kamenica, Komšići, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Liješnica, Lugovi, Ljubatovići, Maglaj, Matina, Misurići, Mladoševica, Moševac, Novi Šeher, Oruče, Osojnica, Ošve, Parnica, Pire, Poljice, Ponijevo, Radojčići, Radunice, Rajnovo Brdo, Ravna, Rječica Donja, Rječica Gornja, Straište, Striježevica, Strupina, Trbuk i Tujnica.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Grad Maglaj se prvi put izravno spominje 1408. godine, u povelji "Sub castro nostro Maglaj" (Pod našom tvrđavom Maglaj). U pisanim dokumentima spominju se i naselja Liješnica i Novi Šeher. Na tim područjima vršena su djelimična arheološka iskopavanja.

U povijesnom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf-pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran 1999. godine.

Vrijeme Austro-ugarske okupacije je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef. Mulabdića.

Prije rata u BiH, Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja.

U vrijeme rata 1992.-1995. Maglaj je razoren, te i danas trpi posljedice tih razaranja.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

• Kuršumlija džamija (izgrađena 1560. godine)
• Crkva Sv. Leopolda (prvi put se spominje 1638. godine)

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

maglaj.co.ba - Internet prezentacija grada Maglaja maglaj.net - Internet servis općine Maglaj maglaj.info

Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Maglaj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.