Prijedor

Izvor: Wikipedija

Prijedor

Slika:Prijedor (grb).png
Entitet Bosne i Hercegovine	Republika Srpska
Sjedište	Prijedor
Načelnik	?
Površina	834 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	112.543 (1991.) 112.8/km²

Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.Prijedor je, iza Banja Luke, drugi po velicini grad u RS.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 2.1 Popis iz 1991. 2.2 Popis iz 1981. 2.3 Popis iz 1971. 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima 5 Uprava 6 Povijest 6.1 Prijedor za vrijeme srpske agresije 7 Gospodarstvo 8 Slavni ljudi 9 Spomenici i znamenitosti 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Sport 13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Autohtoni stanovnici grada Prijedora i njegovi osnivači su bili Bošnjaci, dok su pravoslavni Vlasi, kasnije Srbi bili locirani na mjestu današnje Kozare - poznat je pravoslavni manastir Mostanica na Kozari iz 1500. godine, oko 20 km sjeverno od Prijedora. Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i preko 29 000 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo točno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci iz Šapca^{[nedostaje referenca]} i s kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Bošnjaka izjašnjavalo Jugoslavenima, pa je zbog toga ta većina i upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 94.096 stanovnika, od čega je 48% gradsko, a 52% seosko stanovništvo.

Usporedbom popisa od 1971. do 1991. može se primijetiti da je broj Srba u općini ostao relativno isti, broj Bošnjaka rastao da bi 1991. godine postali relativna većina, a broj Hrvata konstantno opadao.

Jedan od razloga opadanja broja Hrvata je i taj što je nekadašnja općina Ljubija, koja je imala većinsko hrvatsko stanovništvo, 60-tih godina podijeljena između općina Prijedor i Sanski Most, pa je većina u Ljubiji, samim tim postala manjina u novim općinama, a ljubijski kraj izgubio mogućnosti za dalji ekonomski razvoj. Slična situacija je bila i u srpskim selima na Kozari, dok su se bošnjačka sela ,npr. Kozarac, Kozaruša, Trnopolje, razvijala i uz visoki natalitet bošnjačkog stanovništva naglo ekonomski ojačala.

[uredi] Popis iz 1991.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
• Srbi - 47.581 (42,27%)
• Hrvati - 6.316 (5,61%)
• Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
• ostali - 2.836 (2,54%)

[uredi] Popis iz 1981.

Nacionalni sastav:

ukupno: 108.868

• Srbi - 45.279 (41,59%)
• Muslimani - 42.129 (38,69%)
• Hrvati - 7.297 (6,70%)
• Jugoslaveni - 10.556 (9,69%)
• ostali - 3.607 (3,33%)

[uredi] Popis iz 1971.

Nacionalni sastav:

ukupno: 97.921

• Srbi - 46.487 (47,47%)
• Muslimani - 39.190 (40,02%)
• Hrvati - 8.845 (9,03%)
• Jugoslaveni - 1.458 (1,48%)
• ostali - 1.941 (2,00%)

[uredi] Naseljena mjesta

Ališići, Babići, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Ćela, Dera, Donja Dragotinja, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaćani, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hambarine, Hrnići, Jaruge, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palančište, Marićka, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Pejići, Petrov Gaj, Prijedor, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Rizvanovići, Saničani, Šurkovac, Tisova, Tomašica, Trnopolje, Veliko Palančište, Zecovi i Žune.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Ališići - uk.263, Bošnjaci - 237, Srbi - 16, Jugoslaveni - 6, ostali - 4
• Babići - uk.1.358, Bošnjaci - 875, Srbi - 470, ostali - 13
• Bistrica - uk.1.346, Srbi - 1.329, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 11, ostali - 4
• Bišćani - uk.1.440, Bošnjaci - 1.421, Srbi - 7, Jugoslaveni - 7, ostali - 5
• Božići - uk.194, Srbi - 193, Jugoslaveni - 1
• Brđani - uk.1.731, Bošnjaci - 1.536, Srbi - 181, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 7, ostali - 5
• Brezičani - uk.1.648, Srbi - 1.159, Bošnjaci - 361, Hrvati - 6, Jugoslaveni - 99, ostali - 23
• Briševo - uk.405, Hrvati - 370, Srbi - 7, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 16, ostali - 11
• Busnovi - uk.1.054, Srbi - 1.024, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 21, ostali - 7
• Cikote - uk.284, Srbi - 278, Jugoslaveni - 4, ostali - 2
• Crna Dolina - uk.254, Srbi - 249, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 1, ostali - 1
• Čarakovo - uk.2.412, Bošnjaci - 2.324, Srbi - 45, Hrvati - 20, Jugoslaveni - 9, ostali - 14
• Čejreci - uk.739, Bošnjaci - 714, Srbi - 7, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 16, ostali - 1
• Čirkin Polje - uk.1.996, Srbi - 1.623, Hrvati - 99, Bošnjaci - 29, Jugoslaveni - 172, ostali - 73
• Ćela - uk.2.147, Bošnjaci - 1.634, Srbi - 415, Hrvati - 40, Jugoslaveni - 48, ostali - 10
• Dera - uk.1.593, Bošnjaci - 1.398, Srbi - 120, Hrvati - 45, Jugoslaveni - 19, ostali - 11
• Donja Dragotinja - uk.539, Srbi - 521, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 7, ostali - 8
• Donja Ravska - uk.250, Hrvati - 146, Srbi - 96, Jugoslaveni - 7, ostali - 1
• Donji Garevci - uk.538, Srbi - 461, Bošnjaci - 59, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 14, ostali - 2
• Donji Orlovci - uk.881, Srbi - 787, Hrvati - 15, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 35, ostali - 42
• Donji Volar - uk.344, Srbi - 287, Hrvati - 50, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 4, ostali - 1
• Gaćani - uk.391, Srbi - 372, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 8, ostali - 9
• Gomjenica - uk.2.949, Srbi - 1.995, Bošnjaci - 703, Hrvati - 45, Jugoslaveni - 134, ostali - 72
• Gornja Dragotinja - uk.520, Srbi - 515, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 3
• Gornja Jutrogošta - uk.337, Srbi - 332, Jugoslaveni - 1, ostali - 4
• Gornja Puharska - uk.615, Bošnjaci - 487, Srbi - 63, Hrvati - 37, Jugoslaveni - 12, ostali - 16
• Gornja Ravska - uk.308, Hrvati - 287, Jugoslaveni - 19, ostali - 2
• Gornji Garevci - uk.130, Srbi - 117, Bošnjaci - 5, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 6, ostali - 1
• Gornji Jelovac - uk.547, Srbi - 538, Bošnjaci - 2, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 2, ostali - 4
• Gornji Orlovci - uk.456, Srbi - 408, Bošnjaci - 3, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 29, ostali - 13
• Gornji Volar - uk.373, Hrvati - 355, Srbi - 2, Jugoslaveni - 12, ostali - 4
• Gradina - uk.730, Srbi - 724, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 1, ostali - 3
• Hambarine - uk.2.876, Bošnjaci - 2.768, Srbi - 52, Hrvati - 7, Jugoslaveni - 26, ostali - 23
• Hrnići - uk.669, Bošnjaci - 600, Hrvati - 10, Srbi - 3, ostali - 56
• Jaruge - uk.326, Srbi - 163, Bošnjaci - 113, Hrvati - 19, Jugoslaveni - 18, ostali - 13
• Jelićka - uk.690, Srbi - 686, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
• Jugovci - uk.540, Srbi - 265, Bošnjaci - 252, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 15, ostali - 4
• Kalajevo - uk.172, Hrvati - 167, Srbi - 2, Jugoslaveni - 3
• Kamičani - uk.3.115, Bošnjaci - 3.014, Srbi - 24, Hrvati - 9, Jugoslaveni - 4, ostali - 64
• Kevljani - uk.1.947, Bošnjaci - 1.893, Srbi - 36, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 3, ostali - 13
• Kozarac - uk.4.045, Bošnjaci - 3.740, Srbi - 96, Hrvati - 35, Jugoslaveni - 117, ostali - 57
• Kozaruša - uk.3.376, Bošnjaci - 2.853, Srbi - 264, Hrvati - 20, Jugoslaveni - 63, ostali - 176
• Krivaja - uk.1.014, Srbi - 994, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 2, ostali - 15
• Lamovita - uk.1.849, Srbi - 1.830, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 17
• Ljeskare - uk.611, Srbi - 293, Hrvati - 252, Bošnjaci - 22, Jugoslaveni - 27, ostali - 17
• Ljubija - uk.3.945, Bošnjaci - 2.123, Hrvati - 675, Srbi - 465, Jugoslaveni - 595, ostali - 87
• Malo Palančište - uk.148, Srbi - 144, Jugoslaveni - 4
• Marićka - uk.1.632, Srbi - 1.598, Hrvati - 5, Jugoslaveni - 1, ostali - 28
• Marini - uk.243, Srbi - 241, Hrvati - 1, ostali - 1
• Miljakovci - uk.628, Srbi - 534, Bošnjaci - 57, Hrvati - 13, Jugoslaveni - 5, ostali - 19
• Miska Glava - uk.764, Srbi - 636, Hrvati - 87, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 36, ostali - 4
• Niševići - uk.994, Srbi - 977, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 10, ostali - 4
• Ništavci - uk.307, Srbi - 241, Bošnjaci - 61, Jugoslaveni - 4, ostali - 1
• Omarska - uk.3.436, Srbi - 3.273, Bošnjaci - 23, Hrvati - 19, Jugoslaveni - 79, ostali - 42
• Orlovača - uk.1.105, Srbi - 744, Bošnjaci - 184, Hrvati - 39, Jugoslaveni - 70, ostali - 68
• Pejići - uk.424, Srbi - 388, Bošnjaci - 18, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 7, ostali - 9
• Petrov Gaj - uk.1.051, Srbi - 1.020, Bošnjaci - 9, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 16, ostali - 4
• Prijedor - uk.34.635, Srbi - 13.927, Bošnjaci - 13.388, Hrvati - 1.757, Jugoslaveni - 4.282, ostali - 1.281
• Rakelići - uk.913, Srbi - 858, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 35, ostali - 17
• Rakovčani - uk.1.429, Bošnjaci - 1.406, Hrvati - 15, Jugoslaveni - 5, ostali - 3
• Raljaš - uk.536, Hrvati - 327, Bošnjaci - 96, Srbi - 22, Jugoslaveni - 74, ostali - 17
• Rasavci - uk.1.051, Srbi - 926, Hrvati - 89, Bošnjaci - 4, Jugoslaveni - 29, ostali - 3
• Rizvanovići - uk.1.571, Bošnjaci - 1.551, Srbi - 3, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 10, ostali - 6
• Saničani - uk.625, Srbi - 587, Hrvati - 9, Bošnjaci - 3, Jugoslaveni - 24, ostali - 2
• Šurkovac - uk.489, Hrvati - 457, Srbi - 8, Jugoslaveni - 13, ostali - 11
• Tisova - uk.246, Hrvati - 194, Srbi - 28, Jugoslaveni - 24
• Tomašica - uk.908, Srbi - 688, Hrvati - 160, Jugoslaveni - 36, ostali - 24
• Trnopolje - uk.3.703, Bošnjaci - 2.667, Srbi - 576, Hrvati - 43, Jugoslaveni - 48, ostali - 369
• Veliko Palančište - uk.503, Srbi - 482, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 15, ostali - 4
• Zecovi - uk.887, Bošnjaci - 701, Srbi - 152, Hrvati - 21, Jugoslaveni - 10, ostali - 3
• Žune - uk.368, Hrvati - 326, Srbi - 14, Bošnjaci - 6, Jugoslaveni - 16, ostali - 6

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Prvi put u povijesnim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prapovijesti, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku rječice Berek, koja prolazi i danas kroz prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci.

Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.

Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.

[uredi] Prijedor za vrijeme srpske agresije

Prijedor je nakon Srebrenice najveće mjesto masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela, od kojih je oko 500 indetificirano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim koncentracijskim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 3300 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice