Kotor Varoš

Izvor: Wikipedija

Kotor Varoš

Slika:Kotor Varoš (grb).png

Entitet
Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Sjedište

Kotor Varoš

Načelnik

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

36.853 (1991.)
?/km²

Kotor Varoš je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kotor Varoš imala je 36.853 stanovnika, raspoređenih u 42 naselja.

Nacionalni sastav:

Srbi - 14.056 (38,14%)
Muslimani - Bošnjaci - 11.090 (30,09%)
Hrvati - 10.695 (29,02%)
Jugoslaveni - 745 (2,02%)
ostali - 267 (0,73%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 32.832

Srbi - 15.255 (46,46%)
Hrvati - 8.863 (26,99%)
Muslimani - 8.366 (25,48%)
Jugoslaveni - 176 (0,53%)
ostali - 172 (0,54%)

[uredi] Naseljena mjesta

Baština, Boljanići, Borci Donji, Borci Gornji, Ćorkovići, Duratovci, Garići, Grabovica, Hadrovci, Hrvaćani, Jakotina, Kotor Varoš, Kruševo Brdo I, Kruševo Brdo II, Liplje, Maljeva, Maslovare, Obodnik, Orahova, Palivuk, Plitska, Podbrđe, Podosoje, Postoje, Prisočka, Radohova, Ravne, Selačka, Sokoline, Stopan, Šibovi, Šiprage, Tovladić, Vagani, Varjače, Večići, Viševice, Vranić, Vrbanjci, Zabrđe i Zaselje.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Područje općine Kotor-Varoš je arheološki i povijesno daleko manje istraženo, koliko po svom položaju u odnosu na širi areal zaslužuje. Povijest bilježi da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u periodu neolita. Ovo područje su tada naseljavali Iliri. U 4. stoljeću p.n.e. na ovo područje su prvi put prodrli Kelti, koji su se u više navrata zadržavali na području BiH. Pred kraj starog vijeka područje oko rijeke Vrbas, Vrbanje i Sane naseljavalo je tračansko pleme Mezeji.

U 1. stoljeću ovo područje osvajaju Rimljani koji postepeno asimiliraju Mezeje i angažiraju ih u svoje legije i svoju mornaricu. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama na području Crkvine 1981. godine otkriveni su ostaci ranokršćanske bazilike (3. - 5. stoljeće); rimskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad Lauš, današnji Lauši u Maslovarama, zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od Banja Luke do Skender Vakufa. U 7. stoljeću ovo područje naseljavaju Južni Slaveni koji su se mješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Slavenizacijom ovog dijela balkanskog poluotoka tu se formiraju prve državice Južnih Slavena, a među njima i prva bosanska država u 10. stoljeću.

Prema Ljetopisu popa Dukljanina (Barskog rodoslova), polovinom 12. stoljeću župe Uskoplje, Pljeva i Luka bili su u sastavu Bosne. Prvi pisani dokumenti o naselju na ovom području datiraju iz 1322, 1323. i 1412. godine. To je povelja Stjepana II. Kotromanića (bosanskog bana od 1322. do 1353. godine), koji daruje Vukosavu Hrvatiniću 1322. godine župe Danicu i Vrbanju s gradovima Ključem i Kotorom kao osobni posjed, zato što mu je ovaj pomogao prilikom preuzimanja vlasti u sukobu s Babonićima. Ovaj feudalni posjed Hrvatinića je kasnije, 1404. godine još više proširio Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Stjepančić), koji se nazivao gospodarem Donjih kraja (područje od rijeke Vrbasa do preko Sane a kasnije je još više prošire). Iako su hrvatsko-ugarski kraljevi Ludovik I. Anžuvinac i Žigmund Luksemburški, (koji je kasnije vladao u Češkoj i Svetom Rimskom Carstvu) pokušali osvojiti Bosnu, nije im polazilo za rukom. Čak je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund 1411. godine Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću priznao pravo posjeda Donjih kraja. U to vrijeme gradovi Kotor i Zvečaj u Rijesnom kod Banja Luke su imali strateški značaj za obranu Bosanske države.

Od 1519. srednjevjekovni grad Kotor je pod turskom upravom. Tad se pored naselja Kotor formira naselje Varoš na području današnjeg Donjeg Varoša. Širenjem grada u oba pravca po riječima arheologa Đurđevića, nastao je grad koji je u svom nazivu zadržao oba imena Kotor-Varoš, u čiji sastav su ušla naselja: Kotor katolički, Kotor turski, Čepak, Slatina i Varoš, a koji se prvi put pod tim imenom spominje 1889. godine, poslije popisa stanovništva, koje je tada organizirala Austro-Ugarska monarhija, a koja je odlukom velikih sila anketirala BiH 1878. godine. Od 1. prosinca 1918. godine Kotor Varoš je u sastavu Kraljevine SHS, a od 1945. u sastavu FNRJ kasnije SFRJ.

U vrijeme rata u BiH srpske paravojne formacije su počinile stravične zločine nad nesrpskim stanovništvom općine. Otvoreno je više koncentracijskih logora u Pilani, Hotelu i drugdje. Izvršeno je etničko čišćenje područja i masovna pogubljenja civilnog stanovništva u gradu i okolnim selima.

Danas se Bošnjaci, nekad većinsko stanovništvo, postepeno vraćaju. Još niti jedno stratište nije obilježeno, a za preko 300 nestalih bošnjačkih civila se još traga.

Povratak Hrvata, koji su u kotorvaroškom kraju starosjedioci, odvija se sporo, pa se broj Hrvata u ovom kraju vjerojatno neće vratiti na predratni broj.