Hercegbosanska županija

Izvor: Wikipedija

Hercegbosanska županija

Slika:Zastava Hercegbosanske županije.PNG	Slika:Grb Hercegbosanske županije.PNG
(Opis)	(Opis)

Slika:Položaj Hercegbosanske županije.PNG

Sjedište

Livno

Premijer

Ante Pelivan

Općine

Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad

Površina

4934,1 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

84.239 (2005.)godine
17,07/km²

Daytonskim mirovnim sporazumom ustanovljena je unutrašnja organizacija Federacije Bosne i Hercegovine od deset županija.

[uredi] Zemljopis

Grb Hercegbosanske županije

Hercegbosanska županija nalazi se na zapadnom dijelu Federacije BiH, duž granice s Republikom Hrvatskom.

Županija zaprema površinu od 5020 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području Županije obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja BiH. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, mada ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini Županije obitava cca 90.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Srednjom Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

[uredi] Administrativna podjela

Sjedište Županije nalazi se u Livnu.

Županija obuhvaća šest općina:

[uredi] Županijska uprava

[uredi] Stanovništvo

84.239 stanovnika

(Hrvati):- 79%
(Srbi):- 11%
(Bošnjaci):- 8%
(Ostali):-2%

[uredi] Povijest

Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

Ovo je članak s pretjeranom količinom verzala (VELIKIH SLOVA).
Članak treba ispraviti u skladu s preporukama

Livno se spominje već u ilirsko doba kao središte istoimene pokrajine (HLIJEVNO). Za vrijeme Rimskog Carstva Livno je bilo važna administrativno-vojna utvrda. Doseljavanjem slavenskog stanovništva oko 626. godine Livno kao i prostor cijele Herceg-bosanske županije naselila su hrvatska plemena a Livno uz Tomislavgrad dobiva središnju ulogu u državnoj politici Kraljevine Hrvatske. Oko 925.godine na prostoru obližnjeg Duvanjskog polja okrunjen je prvi hrvatski kralj Tomislav iz obiteljske loze Trpimirovića. U Hrvatsko-Ugarskoj državi Livno je ostalo važno županijsko središte. Ratovi lokalnih feudalaca stavljali su Lvno i prostor Herceg-bosanske žepanije (Završje) iz sastava Hrvatsko-Ugarske države povremeno u sastav srednjovjekovne bosanske države. Napadom Turaka na Bosnu osvojeno je i Livno već iscrpljeno lokalnim feudalnim ratovima nije bilo spremno na trajniju obranu od velike turske najezde, čime se je Livno i veći dio Herceg-bosanske županije našli pod turskom vlašcu. Slobodni su ostali jedino zapadni djelovi Herceg-bosanske županije gdje su Hrvati iz utvrda u Grahovu i Uncu(Drvar) pružali grcevit otpor koji je nakon nekoliko desetljeca bio skrsen u krvi (masakrom i protjerivanjem) vecine hrvatskog stanovnistva,a doseljavanjem novog vlaškog stanovništva koje je sudjelovalo na strani Turske, cime je promjenjena etnicka slika zapadnog djela županije. Padom Glamoca pod Turke gotovo sve katolicko stanovnistvo pod vodstvom lokalnog svecenika prelazi na pravoslavlje da bi sacuvalo život i imovinu,tako je taj dotad Hrvatski katolicki kraj sacuvao Hrvatska obilježja ali izgubio samobitnost i izmjenio vjersku sliku Glamockog kraja. U velikom protu Turskom ratu koji su povele Austrija i Venecija(1699/1700.)godine, nisu uspijele trajno osloboditi prostor Herceg-bosanske županije,a potpisivanjem mira u Svištovu i Srijemskim Karlovcima zapecacen je ostanak tog Hrvatskog kraja u sastavu Bosne i Hercegovine. U oslobodilackom ratu 1878.godine uglavnom Hrvatske postrojbe oslobodile su Livno kao i cjeli prostor Bosne i Hercegovine od Turskog jarma. Moderna Bosansko Hercegovacka povijest: Osamostaljenjem Bosne i Hercegovine na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Herceg-bosanske županije pod vodstvom pridošlih četnika znacajan dio Srpskog stanovništva bijaše zaveden i krece u pobubu protiv Bosne i Hercegovine. Ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na Kupres, granatiranjem Livna i okolnih naselja Srbi predvođeni četnicima cinili su prava zvijerstva. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi HVO-a (koje su nastale samo-organiziranjem Hrvatskog stanovništva radi samoobrane) oslobođen je najprije prostor ispačenog Hrvatskog Kupresa a nešto kasnije, u ljeto 1995.godine Hrvatska komponenta Bosansko-Hercegovacke vojske (HVO) u odlucujucim udarima slama četnike i oslobađa Hrvatske prostore Bosnsko Hercegovacke države; Grahovo, Glamoč i Drvar, čime se uz ostale pobjede HVO-a i ARMIJE BiH ostvaruju uvjeti za potpisivanje Dajtonskog mirovnog sporazuma.

[uredi] Gospodarstvo

Hercegbosanska županija je teško stradala tijekom rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije BiH. Proces obnove je spor i težak međutim gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu gradjevinarstva, drvo-preradjivacke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina jos uvijek dominantna grana gospodarstva, gledano s aspekta ukupnog broja poduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda).

Gledano s aspekta ostvarenog prihoda u 1998. i 1999. godini značajan porast ostvaren je u gradjevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito gradjevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivani pokazatelji oporavka gospodarstva i temelj budućeg očekivanog razvitka.

Proces privatizacije je u tijeku a stvarni rezultati bit ce vidljivi za nekoliko godina. Perspektiva ekonomslog razvitka županije bazira se na prirodnim resursima i novim ulaganjima. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, turizmu te drvnoj industriji i rudarstvu. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski polozaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinm vratima u svijet - Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Važnija poduzeća: