Mrkonjić Grad

Izvor: Wikipedija

Mrkonjić Grad

Slika:Mrkonjić Grad (grb).png

Entitet
Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Sjedište

Mrkonjić Grad

Načelnik

Zoran Tegeltija

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

27.395 (1991.)
?/km²

Mrkonjić Grad (poznat i kao Varcar) je grad je i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Leži na oko 600 metara nadmorske visine i ima otprilike 18.200 stanovnika, od čega Srbi danas čine apsolutnu većinu.

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Mrkonjić Grad imala je 27.395 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja.

Nacionalni sastav:

Srbi - 21.057 (76,86%)
Bošnjaci - 3.272 (11,94%)
Hrvati - 2.139 (7,80%)
Jugoslaveni - 593 (2,16%)
ostali - 334 (1,24%)

Nacionalni sastav 1981. godine:

ukupno: 29.684

Srbi - 23.364 (78,70%)
Bošnjaci - 3.009 (10,13%)
Hrvati - 2.290 (7,71%)
Jugoslaveni - 855 (2,88%)
ostali - 166 (0,58%)

Nacionalni sastav 1971. godine:

ukupno: 30.159

Srbi - 24.990 (82,86%)
Bošnjaci - 2.734 (9,06%)
Hrvati - 2.204 (7,30%)
Jugoslaveni - 98 (0,32%)
ostali - 133 (0,46%)

[uredi] Naseljena mjesta

Baljvine, Bjelajce, Brdo, Dabrac, Donja Pecka, Donja Podgorja, Donji Baraći, Donji Graci, Dubica, Gerzovo, Gornja Pecka, Gornja Podgorja, Gornji Baraći, Gornji Graci, Gustovara, Jasenovi Potoci, Kopljevići, Kotor, Liskovica, Magaljdol, Majdan, Medna, Mlinište, Mrkonjić Grad, Oćune, Okandžije, Orahovljani, Podbrdo, Podorugla, Podrašnica, Stupari, Surjan, Šehovci, Šibovi, Trijebovo, Trnovo, Ubavića Brdo i Vlasinje.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Mrkonjić Grad je gotovo u cjelini ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BiH ušao je dio naseljenog mjesta Vlasinje, koji je kasnije pripojen općini Jajce.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Kroz svoju je povijest grad promijenio nekoliko imena: Gornje Kloke, Novo Jajce (Jenidži Jajce),Varcar, Varcarev Vakuf, pa Varcar Vakuf i na kraju Mrkonjić Grad. Posljednji je put službeno promijenio ime 1924. u Mrkonjić-Grad, kao spomen na "staroga kralja" Petra Karađorđevića i njegovo četovanje pod hajdučkim pseudonimom Petar Mrkonjić u ustanku 1875-78. na granici Bosne i Like, u Crnim Potocim.

Ono sto se za ovu općinu veže je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. studenog 1943. kada ja Bosna i Hercegovina proglašena republikom Srba, Hrvata i Bošnjaka (tada Muslimana). U Drugom svjetskom ratu počinjeni su mnogobroni zločini nad bošnjačkim stanovništvom koje je bježalo u muhadžirluk, ali se vratilo nakon oslobođenja. Poslije zadnjeg rata izbjeglo stanovništvo se ne vraća, izuzev starijih i iznemoglih. Srpske vlasti su u gradu porušile najstariji kulturni spomenik Krzlar-aginu džamiju, prvi objekat koji je podignut u Vakufu Mustafe-age godine 1492. Porušene su i katoličke crkve u Varcaru i Liskovici, te džamije u Rici i Vlasinju.

Grad su 1995. zauzele jedinice HV-a i HVO-a, a srpsko stanovništvo se povuklo, dok je Vojska Republike Srpske pobjegla. Nakon mirovnim pregovorima u Daytonu, grad je pripao Republici Srpskoj. Početkom rujna 1995. u mjestu Oborcima kod Donjeg Vakufa strijeljano je 28 Varcarana, Bošnjaka i Hrvata koji su bili zarobljenici srpskih snaga na radnim obavezama u Mrkonjić Gradu, Trijebovu, Manjači, Kupresu, Bugojnu. Pred samo oslobođenje Donjeg Vakufa početkom rujna 1995, u čijoj okolini su kopali rovove za srpsku vojsku, izvedeni su iz zgrade stare Željezničke stanice u Oborcima gdje su bili i strijeljani.

Naselje Vlasinje je izdvojene iz bivše općine Mrkonjić grad i pripojeno Jajcu 1996 godine. Džamija je obnovljena, iako selo još uvijek ima problema sa minsko-eksplozivnim sredstvima.