Živinice

Izvor: Wikipedija

Živinice

Slika:Živinice (grb).png

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Županija

Tuzlanska

Sjedište

Živinice

Načelnik

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

54.783 (1991.)
?/km²

Živinice su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Naseljena mjesta
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Slavni ljudi
8 Spomenici i znamenitosti
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Sport
12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Živinice su grad u sjevero-istočnoj Bosni, južno od Tuzle.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Živinice imala je 54.783 stanovnika, raspoređenih u 29 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 44.017 (80,34%)
Hrvati - 3.976 (7,25%)
Srbi - 3.525 (6,43%)
Jugoslaveni - 2.130 (3,88%)
ostali - 1.135 (2,10%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 40.335

Muslimani - 32.319 (80,12%)
Hrvati - 4.404 (10,91%)
Srbi - 3.133 (7,76%)
Jugoslaveni - 147 (0,36%)
ostali - 332 (0,85%)

[uredi] Naseljena mjesta

Bašigovci, Brnjica, Djedino, Dubrave Donje, Dubrave Gornje, Dunajevići, Đurđevik, Gračanica, Kovači, Kršići, Kuljan, Lukavica Donja, Lukavica Gornja, Odorovići, Priluk, Spreča, Suha, Svojat, Šerići, Tupković Donji, Tupković Gornji, Višća Donja, Višća Gornja, Vrnojevići, Zelenika, Zukići, Živinice, Živinice Donje i Živinice Gornje.

Grad Živinice je imao 11.956 stanovnika.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Na širem lokalitetu živjeli su Iliri, Kelti, Grci, Rimljani...

U sedmom stoljeću trajno se nastanjuju slavenska plemena. Srednjovjekovno područje bila je u sastavu Bosanske države, oblasti Gostilj, Dramešin i Soli kao samostalnih političkih jedinica koje su do dolaska Turaka u Bosnu gubile te atribute. Naselje Živinice kao urbana lokacija nastala je vjerovatno u XVIII vijeku. Postojanje prvih srednjovjekovnih utvrđenja “Gradina” u Nevrenči, “Grad Jasičak” iznad Bašigovaca, “Džebarska gradina”, “Grad-Čaršija” iznad Gornje Višće i mnogi stećci, ukazuju na činjenicu da su okolna naselja znatno starijeg nastanka.

Prvi zapisi o stećcima datiraju iz prve polovine XVI. vijeka. Južni i istočni dijelovi područja Živinica naročito su bogati nekropolama i stećcima. Registrirano je oko 25 nekropola i desetak stećaka samaca. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima, posebnu pažnju predstavlja stećak “Vrpolje” u Đurđeviku, koji je ujedno i jedini stećak s pisanim tekstom. Postanak naziva Živinice po najstarijoj literaturi posjeduje tri verzije. Jedna je verzija po M. Hadžijaniću koja kaže: “Naišao sam na jedan turski dokument iz 1764. godine u kojem se spominju Živinice i to doslovno ovako: Živinice zvano Uskopči, vjerovatno (Oskovci) u [[[nahija|nahiji]] Tuzla”.