Bijeljina

Izvor: Wikipedija

Bijeljina

Entitet Bosne i Hercegovine	Republika Srpska
Sjedište	Bijeljina
Načelnik	Mićo Mićić
Površina	734 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	105.000 143,05/km²

Bijeljina je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj 1 Zemljopis 1.1 Klimatski uvjeti 1.2 Vodeni tokovi 1.3 Geološka postavka 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima 5 Uprava 6 Povijest 7 Gospodarstvo 8 Slavni ljudi 9 Spomenici i znamenitosti 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Sport 13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Bijeljina je općinski centar ravne Semberije i blagog podbrđa Majevice. Nalazi se pri samom jugozapadnom završetku Semberije gdje ova ravnica počinje da prelazi u blago zatalasani brežuljkasti predio počevši od brda Obrijez. Prostor općine Bijeljina zahvata 734 kvadratna kilometra. Općina Bijeljina se sa juga i zapada graniči sa općinama Brčko, Lopare, Ugljevik, Zvornik, Teočak, sa sjevera rijekom Savom i Drinom sa istoka, tako da zauzima krajnji sjeveroistok Bosne i Hercegovine.

[uredi] Klimatski uvjeti

Bijeljinu zahvata umjerena kontinentalna klima sa godišnjom osunčanošću 1800-1900 sati i umjerenom oblačnošću koja je najveća u januaru, februaru i novembru, a najmanja u junu, julu i septembru. Srednja vrijednost mraznog zraka iznosi 163 dana i traje od oktobra do aprila. Najviše je padavina u maju i junu, a najmanje u martu i septembru, tako da je prosječni iznos padavina oko 850 mm/m. U prosjeku snijeg se zadržava 40 dana godišnje. Srednja julska temperatura iznosi 22 stepena, januarska -1, dok je srednja godišnja temperatura oko 11 stepeni. Relativna vlažnost zraka iznosi 70-80%.

[uredi] Vodeni tokovi

Bistrik je vodeni tok koji teče od sela Dvorovi do ušća u drugi bijeljinski vodeni tok Dasnicu, malo prije ušća u Savu kod uzvišenja Visoc. Bistrik, ustvari predstavlja jedan presušeni rukavac Drine. Druga rječica u općini Bijeljina je Dasnica koja skuplja male potočiće iz niskog podbrđa Majevice. Danas su ovi vodeni tokovi kroz ravnicu Semberiju skoro presušili zbog meliorizacije i prosijecanja kanala Dasnica, koja sa dva račvanja ide od Janje do Gornjeg Crnjelova i približno označava granicu ravne Semberije. Južnom granicom općine Bijeljina teče rječica Tavna, i rijeka Janja koja ima dužinu od 57 km, i površinu sliva od oko 300 kvadratnih km i protječe kroz tri općine Semberije i Majevice.

Čuvena je ljekovita banja Dvorovi, u selu Dvorovi, 6 km od Bijeljine. U sklopu lječilišta izgrađen je i otvoreni bazen, olimpijskih razmjera koji se puni termalnom i pitkom vodom. Termalna voda banje Dvorovi, čija je temeperatura viša od 38 stepeni C, tretira se kao hipertermalna voda i pomaže u liječenju raznih kožnih oboljenja, nekih oblika ekcema i postreumatskih stanja. Izvanredne uvjete za kupanje i ribolov pruža desna obala Drine, pred njen utok u Savu.

[uredi] Geološka postavka

U geološkom smislu ravna Semberija je nekada bila dio Panonskog mora (Paratetis) koje je trajalo od početka miocena oko 30 miliona godina, i presušilo je u toku ledenih doba. Današnji izgled ravnice je rezultat rada erozija u toku ledenih doba, i naročito riječnih naplavina - fluvijalne erozije. Brežuljci su rezultat marinsko-jezerskih sedimenata, za razliku od Majevice koja je flisni Dinarid. U Semberiji koja predstavlja ravnu naplavinu rijeke Drine preovladava plodna crnica i degradirani cernozem, a dijelom i ritske crnice i riječni nanosi.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bijeljina imala je 96.988 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja.

Nacionalni sastav:

• Srbi - 57.389 (59,17%)
• Muslimani - Bošnjaci - 30.229 (31,16%)
• Hrvati - 492 (0,50%)
• Jugoslaveni - 4.426 (4,56%)
• ostali - 4.452 (4,61%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 86.826

• Srbi - 60.595 (69,78%)
• Muslimani - 23.343 (26,88%)
• Hrvati - 806 (0,92%)
• Jugoslaveni - 747 (0,86%)
• ostali - 1.335 (1,56%)

[uredi] Naseljena mjesta

Amajlije, Balatun, Banjica, Batar, Batković, Bijeljina, Bjeloševac, Brijesnica, Brodac Donji, Brodac Gornji, Bukovica Donja, Bukovica Gornja, Crnjelovo Donje, Crnjelovo Gornje, Čađavica Donja, Čađavica Gornja, Čađavica Srednja, Čardačine, Čengić, Ćipirovine, Dazdarevo, Dragaljevac Donji, Dragaljevac Gornji, Dragaljevac Srednji, Dvorovi, Glavičice, Glavičorak, Glogovac, Gojsovac, Golo Brdo, Hase, Janja, Johovac, Kacevac, Kojčinovac, Kovanluk, Kriva Bara, Ljeljenča, Ljeskovac, Magnojević Donji, Magnojević Gornji, Magnojević Srednji, Međaši, Modran, Novo Naselje, Novo Selo, Obrijež, Ostojićevo, Patkovača, Piperci, Popovi, Pučile, Ruhotina, Suho Polje, Triješnica, Trnjaci, Velika Obarska, Velino Selo, Vršani i Zagoni.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Bijeljina u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Amajlije - uk.1.110, Srbi - 1.066, Bošnjaci - 4, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 31, ostali - 5
• Balatun - uk.1.305, Srbi - 1.277, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 16, ostali - 8
• Banjica - uk.406, Srbi - 400, ostali - 6
• Batar - uk.382, Srbi - 376, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 4, ostali - 1
• Batković - uk.3.483, Srbi - 3.220, Bošnjaci - 7, Hrvati - 5, Jugoslaveni - 67, ostali - 184
• Bijeljina - uk.36.414, Bošnjaci - 19.024, Srbi - 10.450, Hrvati - 366, Jugoslaveni - 3.452, ostali - 3.122
• Bjeloševac - uk.639, Srbi - 630, Bošnjaci - 1, ostali - 8
• Brijesnica - uk.195, Srbi - 195
• Brodac Donji - uk.735, Srbi - 692, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 15, ostali - 26
• Brodac Gornji - uk.866, Srbi - 840, Hrvati - 6, Jugoslaveni - 8, ostali - 12
• Bukovica Donja - uk.794, Srbi - 753, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 37, ostali - 3
• Bukovica Gornja - uk.574, Srbi - 564, Bošnjaci - 1, ostali - 9
• Crnjelovo Donje - uk.2.963, Srbi - 2.818, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 13, ostali - 130
• Crnjelovo Gornje - uk.1.840, Srbi - 1.787, Bošnjaci - 1, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 35, ostali - 16
• Čađavica Donja - uk.1.524, Srbi - 1.495, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 18, ostali - 10
• Čađavica Gornja - uk.973, Srbi - 964, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 3, ostali - 4
• Čađavica Srednja - uk.693, Srbi - 674, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 7, ostali - 11
• Čardačine - uk.370, Srbi - 363, Bošnjaci - 1, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 3, ostali - 2
• Čengić - uk.1.284, Srbi - 1.276, Jugoslaveni - 1, ostali - 7
• Ćipirovine - uk.274, Srbi - 252, Jugoslaveni - 20, ostali - 2
• Dazdarevo - uk.435, Srbi - 429, Jugoslaveni - 1, ostali - 5
• Dragaljevac Donji - uk.463, Srbi - 453, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 2, ostali - 6
• Dragaljevac Gornji - uk.603, Srbi - 577, Jugoslaveni - 19, ostali - 7
• Dragaljevac Srednji - uk.1.041, Srbi - 1.020, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 8, ostali - 11
• Dvorovi - uk.1.814, Srbi - 1.667, Hrvati - 13, Bošnjaci - 7, Jugoslaveni - 77, ostali - 50
• Glavičice - uk.1.293, Srbi - 1.184, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 18, ostali - 88
• Glavičorak - uk.359, Srbi - 358, Hrvati - 1
• Glogovac - uk.436, Srbi - 415, ostali - 21
• Gojsovac - uk.475, Srbi - 245, Bošnjaci - 187, Hrvati - 6, Jugoslaveni - 18, ostali - 19
• Golo Brdo - uk.198, Srbi - 195, Bošnjaci - 1, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 1
• Hase - uk.341, Srbi - 333, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 4, ostali - 1
• Janja - uk.10.458, Bošnjaci - 9.871, Srbi - 221, Hrvati - 17, Jugoslaveni - 182, ostali - 167
• Johovac - uk.338, Srbi - 333, Jugoslaveni - 4, ostali - 1
• Kacevac - uk.351, Srbi - 340, Jugoslaveni - 1, ostali - 10
• Kojčinovac - uk.726, Srbi - 723, Jugoslaveni - 2, ostali - 1
• Kovanluk - uk.158, Srbi - 153, ostali - 5
• Kriva Bara - uk.255, Srbi - 252, Jugoslaveni - 2, ostali - 1
• Ljeljenča - uk.967, Srbi - 921, Hrvati - 2, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 25, ostali - 18
• Ljeskovac - uk.483, Srbi - 474, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 4, ostali - 4
• Magnojević Donji - uk.613, Srbi - 612, ostali - 1
• Magnojević Gornji - uk.665, Srbi - 660, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 2, ostali - 2
• Magnojević Srednji - uk.332, Srbi - 321, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 7, ostali - 2
• Međaši - uk.896, Srbi - 864, Hrvati - 3, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 19, ostali - 9
• Modran - uk.1.411, Srbi - 1.377, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 11, ostali - 21
• Novo Naselje - uk.1.290, Bošnjaci - 923, Srbi - 56, Jugoslaveni - 27, ostali - 284
• Novo Selo - uk.122, Bošnjaci - 56, Srbi - 32, Jugoslaveni - 28, ostali - 6
• Obrijež - uk.218, Srbi - 210, Jugoslaveni - 6, ostali - 2
• Ostojićevo - 595, Srbi - 579, Hrvati - 2, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 10, ostali - 3
• Patkovača - uk.646, Srbi - 505, Bošnjaci - 116, Hrvati - 8, Jugoslaveni - 15, ostali - 2
• Piperci - uk.386, Srbi - 376, Jugoslaveni - 3, ostali - 7
• Popovi - uk.1.134, Srbi - 1.086, Hrvati - 2, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 34, ostali - 11
• Pučile - uk.769, Srbi - 728, Bošnjaci - 19, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 15, ostali - 3
• Ruhotina - uk.446, Srbi - 394, Jugoslaveni - 14, ostali - 38
• Suho Polje - uk.1.503, Srbi - 1.443, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 40, ostali - 18
• Triješnica - uk.290, Srbi - 287, Hrvati - 2, ostali - 1
• Trnjaci - uk.639, Srbi - 618, Bošnjaci - 1, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 13, ostali - 6
• Velika Obarska - uk.3.549, Srbi - 3.477, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 31, ostali - 37
• Velino Selo - uk.451, Srbi - 426, Hrvati - 5, Jugoslaveni - 19, ostali - 1
• Vršani - uk.1.249, Srbi - 1.219, Hrvati - 2, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 26, ostali - 1
• Zagoni - uk.1.766, Srbi - 1.734, Hrvati - 7, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 8, ostali - 16

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Bijeljina je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a prvi se put spominje 1446. godine. Od Zvornika je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je isao za Mačvu, Mitrovicu i Hok. Franjevački samostan Svete Marije, u poljima, u okolini Bijeljine spominje se 1514. god. Tom razdoblju pripadaju trinaest stećaka, od kojih su dva dekorirana, a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. U zaseoku Mitrovićima, selo Gornji Dragaljevac, na dva lokaliteta nalaze se tri stećka, od kojih jedan ukrašen motivima biljne stilizacije i predstavom životinje i prenijet na zgradu dragaljevačke osnovne škole. U tursko doba, župa Bijeljine pripada nahiji Koraj. Kao sjedište kadiluka spominje se 1634 godine. Za razdoblja austrijske okupacije i u ratu 1876. godine, grad je veoma nastradao.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

• Savo Milošević, srpski nogometaš
• Filip Višnjić, srpski pjesnik
• Knez Ivo od Semberije, srpski dobročinitelj

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

Prvu pismenost Semberci su ranije stjecali po manastirima. 1838. u Bijeljini je otvorena prva osnovna škola konfesionalnog tipa. Od 1992. Bijeljina ima i visokoškolske ustanove - Višu školu za vanjsku trgovinu i Učiteljski fakultet, koje pohađaju studenti iz cijele Bosne i Hercegovine.

Pored gimanzije 'Filip Višnjić' i srednje muzičke škole, u Bijeljini postoji Poljoprivredni srednjoškolski centar, srednja tehnička škola (sa elektrotehničkim i mašinskim smerovima), ekonomska i građevinska škola.

Poslije drugog svetskog rata promenjen je školski sistem, tako da je 1951. otvorena prva osmogodišnja osnovna škola, a 5 godina kasnije i druga. Treća i četvrta osnovna škola otvorene su 1959., odnosno 1966. godine. Od 1953. u gradu postoji i osnovna muzička škola.

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

• Općina Bijeljina

Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Bijeljina treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.