Grude

Izvor: Wikipedija

Grude

Slika:Grude (grb).png

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Županija

Zapadnohercegovačka

Sjedište

Grude

Načelnik

Viktor Marić

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

16.358 (1991.)
?/km²

Grude su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te obuhvaća prostor omeđen Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16.358 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja - zbog relativne blizine planinskih masiva - povremeno zadobiva i obilježja kontinentalne klime.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do - što je za ovo područje neobično - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

Danas Grude proživljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Protekle su godine bile obilježene domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude figurirale kao jedan od glavnih epicentara "pobune" protiv agresije tadašnje JNA.

Ostat će zapisano da je u Grudama utemeljena Hrvatska republika Herceg-Bosna, te Hrvatsko vijeće Obrane (HVO).

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Naseljena mjesta
4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima
5 Uprava
6 Povijest
7 Gospodarstvo
8 Slavni ljudi
9 Spomenici i znamenitosti
10 Obrazovanje
11 Kultura
12 Sport
13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja.

Nacionalni sastav:

Hrvati - 16.210 (99,09%)
Srbi - 9 (0,05%)
Muslimani - Bošnjaci - 4 (0,02%)
Jugoslaveni - 5 (0,03%)
ostali - 130 (0,81%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 19.203

Hrvati - 19.111 (99,52%)
Srbi - 32 (0,16%)
Muslimani - 0
Jugoslaveni - 5 (0,02%)
ostali - 55 (0,30%)

[uredi] Naseljena mjesta

Blaževići, Borajna, Donji Mamići (Višnjica,[Medovići, Ledinac, Podledinac i Pogana Vlaka), Dragičina, Drinovačko Brdo, Drinovci, Gorica, Grude, Jabuka, Puteševica, Ružići, Sovići i Tihaljina.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

Blaževići - uk.209, Hrvati - 209
Borajna - uk.295, Hrvati - 292, ostali - 3
Donji Mamići - uk.1.696, Hrvati - 1.687, Jugoslaveni - 1, ostali - 8
Dragičina - uk.695, Hrvati - 691, ostali - 4
Drinovačko Brdo - uk.362, Hrvati - 361, ostali - 1
Drinovci - uk.2.440, Hrvati - 2.419, ostali - 21
Gorica - uk.795, Hrvati - 784, ostali - 11
Grude - uk.3.598, Hrvati - 3.567, Srbi - 6, Bošnjaci - 4, Jugoslaveni - 1, ostali - 20
Jabuka - uk.70, Hrvati - 68, Jugoslaveni - 1, ostali - 1
Puteševica - uk.134, Hrvati - 133, ostali - 1
Ružići - uk.1.550, Hrvati - 1.535, Srbi - 1, ostali - 14
Sovići - uk.2.664, Hrvati - 2.643, Srbi - 1, Jugoslaveni - 2, ostali - 18
Tihaljina - uk.1.850, Hrvati - 1.821, Srbi - 1, ostali - 28

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije... Prolazile su vojske - od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u domovinskom ratu.

U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta - Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednji vijek je vrijeme stećaka - stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku - što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-Bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu s divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska. To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no - kao i obično - ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Formiranjem socijalističke - Titove Jugoslavije - Grude, kao uostalom i čitavi zapadni dio Hercegovine, bivaju obilježene kao centar nacionalističkog i profašističkog hrvatstva, a samim tim i obilježene i nepoželjne, budući da se nipošto nisu mogle uklopiti u floskule o bratstvu i jedinstvu naroda i nepresušnu soc-realističku frazeologiju kojom se nastojala održati na životu ta neprirodna tvorevina. Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod - poučen povijesnim iskustvima - još itekako mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti mukotrpno izgrađivane kroz stoljeća patnje