Goražde

Izvor: Wikipedija

Goražde

Slika:Goražde (grb).png
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Bosansko-podrinjska
Sjedište	Goražde
Načelnik	Mustafa Kurtović
Površina	252 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	36.496 (1999.) 144.8/km²

Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Glavna naselja općine su Goražde i Vitkovići.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Uprava 5 Povijest 5.1 Period turske vladavine 5.2 Period austro-ugarske vladavine 5.3 Prvi svjetski rat 5.4 Drugi svjetski rat 5.5 Period agresije 6 Gospodarstvo 7 Slavni ljudi 8 Spomenici i znamenitosti 9 Obrazovanje 10 Kultura 11 Sport 12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Pjesnik bi uočio da se grad nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.

Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u umjetno jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno prometna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u prometnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika , raspoređenih u 187 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 26.296 (69,98%)
• Srbi - 9.843 (26,19%)
• Hrvati - 80 (0,21%)
• Jugoslaveni - 789 (2,09%)
• ostali - 565 (1,53%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 34.685

• Muslimani - 24.544 (70,76%)
• Srbi - 9.293 (26,79%)
• Hrvati - 179 (0,51%)
• Jugoslaveni - 168 (0,48%)
• ostali - 501 (1,46%)

[uredi] Naseljena mjesta

Ahmovići, Bačci, Bahovo, Bakije, Bare, Bašabulići, Batkovići, Bezmilje, Biljin, Blagojevići, Bogdanići, Bogušići, Borak Brdo, Borova, Borovići, Bosanje, Boškovići, Brajlovići, Bratiš, Brekovi, Brezje, Brijeg, Bučje, Budići, Butkovići, Butkovići Ilovača, Crvica, Čitluk, Čovčići, Čurovi, Ćatovići, Ćehajići, Deševa, Donja Brda, Donja Bukvica, Donje Selo, Donji Bogovići, Dragolji, Dragovići, Dučići, Džindići, Džuha, Đakovići, Faočići, Gaj, Glamoč, Gočela, Gojčevići, Goražde, Gornja Brda, Gornja Bukvica, Gornji Bogovići, Grabovik, Gradac, Gunjačići, Gunjevići, Gusići, Guskovići, Hadžići, Hajradinovići, Hladila, Hrančići, Hrid, Hrušanj, Hubjeri, Ilino, Ilovača, Jabuka, Jagodići, Jarovići, Kalac, Kamen, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kazagići, Knjevići, Kodžaga Polje, Kola, Kolijevke, Kolovarice, Konjbaba, Konjevići, Kopači, Kosače, Kostenik, Kovači, Kraboriš, Krašići, Kreča, Kučine, Kušeši, Kutješi, Laleta, Lukarice, Ljeskovik, Markovići, Mašići, Milanovići, Mirvići, Mirvići na Podhranjenu, Morinac, Mravi, Mravinjac, Mrkovi, Nekopi, Nevorići, Novakovići, Odžak, Orahovice, Oručevac, Osanica, Osječani, Ostružno, Ozrenovići, Paraun, Perjani, Pijestina, Pijevac, Plesi, Podhomara, Podhranjen, Podkozara Donja, Podkozara Gornja, Podmeljine, Poratak, Potrkuša, Pribjenovići, Prisoje, Prolaz, Pršeši, Radići, Radijevići, Radmilovići, Radovovići, Raškovići, Ratkovići, Rešetnica, Ropovići, Rosijevići, Rusanj, Sedlari, Seoca, Sijedac, Skravnik, Slatina, Sofići, Sopotnica, Spahovići, Surovi, Šabanci, Šašići, Šehovići, Šemihova, Šovšići, Šućurići, Trebeševo, Tupačići, Uhotići, Ušanovići, Ustiprača, Utješinovići, Vitkovići, Vlahovići, Vlajčići, Vraneši, Vranići, Vranpotok, Vrbica, Vremci, Vučetići, Zabus, Zakalje, Zapljevac, Završje, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zorovići, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Zupčići, Žigovi, Žilići, Žitovo, Živojevići i Žuželo.

[uredi] Uprava

Općina Goražde je podjeljena na 20 mjesnih zajednica: Goražde I, Goražde II, Goražde III, Goražde IV, Vitkovići, Osječani, Berič, Osanica, Ilovača, Mravinjac, Vranići, Posestra, Faočići, Rešetnica, Kraboriš, Orahovice, Bogušići, Hubjeri, Sadba i Zupčići

[uredi] Povijest

Povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma kao i druga prirodna bogatstva pružala su ovom kraju dobru mogućnost da se u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg grada nasele ljudi. Ovdje postoje tragovi života iz prapovijesti, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka druga mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda. Kako je sam grad nastao ili kako je dobio naziv, nema sigurnih podataka, ali se zna da se ime grada prvi put spominje 1397. godine. Iz te srednjovjekovne prošlosti ima dosta spomenika koji govore o životu na ovom prostoru. Uglavnom su to pisani nadgrobni spomenici - stećci.

Da li je grad dobio ime od korijena riječi gorjeti, ili po tome što mu je okolina bogata šumama - gorama, sigurno se ne zna. Smatra se da je tačna tvrdnja filologa Gorana Vukovića da ime Goražde vodi korijen od slavenske riječi Gorazd.

[uredi] Period turske vladavine

Kada su Osmanlije u 16. stoljeću počeli s osvajanjem balkanskih zemalja na udaru je bila srednjovjekovna Bosna. Goražde je 1465. godine palo u turske ruke. Taj period obilježen je i ekonomskim razvojem. Iako je grad 413 godina bio pod turskom vlašću i imao većinom muslimansko stanovništvo nije dobio tursko-orijentalno obilježje.

[uredi] Period austro-ugarske vladavine

Poslije Turske Bosnom je 1878. godine zavladala Austro-Ugarska monarhija. Te iste godine Austro-Ugarska vojska ulazi u Goražde. U samom gradu gradi važnu vojarnu 1886. godine. Danas je to obnovljena osmogodišnja škola koja nosi naziv "Husein-ef. Đozo" (ranije O. Š. "Nikola Tesla").

[uredi] Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat BiH, pa i Goražde dočekali su pod Austro-Ugarskom okupacijom. U tom ratu stanovništvo Goražda, uglavnom muslimansko, masovno je stradalo od srpske i crnogorske vojske. Bio je to osmi genocid nad Bošnjacima.

[uredi] Drugi svjetski rat

U toku Drugog svjetskog rata Goražde preživljava teške dane. Sam grad više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U travnju 1941. godine u grad ulaze njemačke i talijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske (NDH). Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. U tom sukobu najviše strada muslimansko stanovništvo. Za vrijeme tog, devetog po redu genocida nad Bošnjacima, četnici su klali Muslimane na goraždanskom mostu i bacali ih u Drinu. U spomen na taj dan obilježava se Dan sjećanja 26. siječnja. Stradale su i katoličke časne sestre, Družbe kćeri Božje ljubavi, poznate pod imenom Drinske mučenice.

[uredi] Period agresije

Završetkom Drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Prije svega Muslimani su imali ogromno povjerenje u svoje susjede, no, dogodilo se ono najgore. Velikosrpski prohtjevi i planovi oko stvaranja takozvane "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć velike većine bosanskih Srba i cjelokupne JNA, travnja 1992. godine izvrši agresiju na BiH. Bio je to početak još jednog genocida nad Bošnjacima, desetog po redu. U ovom ratu Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo pruža otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu Čajniča, Rogatice, Foče ili Višegrada.

Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. A onda je i taj put bio presječen. Svaki dan blokade bio je presudan, svaki goraždanski dan bio je posebna priča. U vremenu neizvjesnosti, teških iskušenja i nezamislive patnje, Goražde je sačuvalo svoje dostojanstvo. Što je sve grad izdržao ne može se ispričati, ali se sigurno zna da je svaki ratni dan u Goraždu posebna priča, svako dijete i svaki čovjek je živa povijest. U vrijeme blokade grad nije umirao, nego je prkosio agresoru životom. Mada u teškim uvjetima, radile su bolnice, škole i druge institucije.

Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija Krug kolovoza 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su trijumfalnim ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije. Ova operacija je omogućila gradu da bar donekle normalno živi.

Nakon oslobađanja 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. rujna 1992. godine počela je akcija za oslobođenje teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. rujna 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su srpska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan.

Goražde, strateški je vrlo važan grad za BiH i Federaciju BiH, jedini je bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u posljednjem ratu.

[uredi] Gospodarstvo

Pobjeda Rudet 
Pobjeda Sport
Ginex
Bekto Internacional
GP Drina
HI AZOT ,Vitkovici

[uredi] Slavni ljudi

• Isak Samokovlija

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

• Karate Klub Holiday

[uredi] Vanjske poveznice

• Zvanična prezentacija općine Goražde
• informativni portal Goražde-x