Uskoplje

Izvor: Wikipedija

Uskoplje

Slika:Uskoplje (grb).png

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Županija

Srednjobosanska

Sjedište

Uskoplje

Načelnik

Marinko Krajina

Površina

402,7 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

25.181 (1991)
/km²

Uskoplje (bošnjački: Gornji Vakuf) je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, nosio je ime Gornji Vakuf.

Zemljopis

Pogled na Uskoplje iz Podgrađa

Uskoplje smješten je u gornjem toku rijeke Vrbas u 27 km dugoj i 2 km širokoj Skopaljskoj dolini. Okružen je planinama Vranicom s istočne i Radušom sa zapadne strane. Leži na četiri rijeke: Vrbasu, Bistričkoj rijeci, Trnovači i Krušćici. Nadmorska visina općine je od 670 do 2112 m.

Klima je zbog veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje povrtlarskim kulturama.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Uskoplje imala je 25.181 stanovnika, raspoređenih u 51 naselju.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 14.063 (55,84%)
Hrvati - 10.706 (42,51%)
Srbi - 110 (0,43%)
Jugoslaveni - 158 (0,62%)
ostali - 144 (0,60%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 19.344

Muslimani - 10.482 (54,18%)
Hrvati - 8.605 (44,48%)
Srbi - 141 (0,72%)
Jugoslaveni - 18 (0,09%)
ostali - 98 (0,53%)

Naseljena mjesta

Batuša, Bistrica, Bojska, Boljkovac, Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Dobrošin, Donja Ričica, Dražev Dol, Duratbegov Dolac, Duša, Gaj, Galičica, Gornja Ričica, Gornji Mračaj, Gornji Vakuf, Grnica, Hrasnica, Humac, Jagnjid, Jelače, Jelići, Kozice, Krupa, Kute, Lužani, Mačkovac, Mračaj, Osredak, Pajić Polje, Paloč, Pidriš, Ploča, Podgrađe, Pridvorci, Rosulje, Seferovići, Seoci, Smrčevice, Svilići, Šugine Bare, Uzričje, Vaganjac, Valice, Vilić Polje, Voljevac, Voljice, Vrse, Zastinje i Ždrimci.

Uprava

Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat.

Povijest

Bakreno doba

Područje Uskoplja nastanjeno je od najstarijih vremena.Iz vremena bakrenog doba 2500-2400 god. pr. Kr.poznato je naselje Pod kod Bugojna. Iliri su imali nekoliko vrlo poznatih gradinskih naselja (Pod kod Bugojna, na Gradini Košu, na Gradini u Krupi).

Stari vijek

Njih uništavaju ili zauzimaju Rimljani. Najpoznatije Rimsko naselje je bilo na Crkvini u Čipuljiću kod Bugojna «Bistues». Poznato je i naselje Ad Matricem, pretpostavlja se da je bilo u Vrsima,Poniru ili Čičkovu groblju.

Srednji vijek

Hrvati prilikom doseljenja krajem VI. i početkom VII. stoljeća nastanjuju i Skopaljsku dolinu.

U vrijeme stvaranja Kneževina Uskoplje je dio Primorske Hrvatske, kao i Hrvatske u vrijeme kraljevstva. Spominje se Uskoplje u sastavu Hrvatske za vrijeme kralja Tomislava, kao i za vrijeme kralja Mihajla Krešimira drugog i Stjepana Držislava. Za vrijeme njegovih sinova Svetoslava Suronje, Krešimira i Gojslava izbija građanski rat koji koristi Bugarski car Samuilo, pa ovladava Bosnom. Ista je sudbina zadesila i područje Uskoplja. Samuilo je poražen od bizantskog cara Bazilija II. koji osvaja dijelove Hrvatske, pa i Uskoplje. Uskoplje ponovno pod Hrvatsku vlast dolazi za vrijeme Petra Krešimira IV.1069. god. Početkom XII.st. Bosnu kao svoju pokrajinu spominje Bela II. Slijepi hrvatsko-ugarski kralj.Krajem XII. stoljeća Uskopljem i Bosnom vlada Kulin Ban. 124l. godine dolazi do provale Tatara kroz čitavu Bosnu i Hrvatsku što je ostavilo tragične posljedice. Banovina Bosna , a s njom i Uskoplje su u sastavu Hrvatske za vrijeme Knezova Šubića od 1292. do 1322.godine. Nakon poraza Šubića Ban Stjepan II Kotromanić je zagospodario i Uskopljem, kojim vlada i Tvrtko I.. Najpoznatija srednjovjekovna naselja na području Skopaljske doline su Vesela straža, Susid i Biograd. Vesela Straža postaje najvažnije mjesto srednjovjekovnog Uskoplja.U njegovom podnožju se nalazio franjevčki samostan. Od početka petnaestog stoljeća u Bosnu prodiru Turci, pa i u Uskoplje 1414.godine, na čelu s Ishak Begom Isakovićem, na strani Hrvoja Vukšića Hrvatinića koji gospodari i Uskopljem, a protiv Sigzmunda Luksemburškog.

Osmansko doba

Nakon 1414.godine, 1463.godine ovaj prostor osvajaju Turci.Hrvatsko Ugarski kralj Matijaš Korvin zajedno s velikašima Hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom , te sinovima Vlatkom i Vladislavom od srpnja do listopada l463.godine, izbacio je Osmanlije iz svih svojih krajeva, a Vladislav je to uspio uraditi i s Uskopljem, pa mu je Matijaš Korvin za zasluge i darovao Veselu Stražu. Osmanlije ga ponovo osvajaju 1468.godine. Uskoplje je u tom vremenu bilo potpuno opustošeno, jer je bilo granično područje, a definitivno je pod Osmanlijskom vlašću od l503. godine Biograd postaje Akhisar( Prusac) središte Nahije. Osmanlije su u nekoliko navrata gotovo u potpunosti istrijebili Hrvate s ovih prostora. Sami Osmanlijski izvori govore o islamizaciji hrvatskog pučanstva, kao i o dolasku vlaškog (srpskog pučanstva). Posebno teško stanje je bilo od l516. do l540.godine, kao i u vrijeme kandijskog rata od l645. do l669.godine. U to vrijeme franjevci su bili prisiljeni l659.godine odvesti iz Bosne oko 3000 katolika. Izvješće iz 1675.g. spominje u Skoplju 530 katolika. Teško stanje se nastavlja i u vrijeme Bečkog rata od l683. do l699.godine. Rat su često pratile, pošasti, suše i kuge. Nakon spaljivanja ramskog samostana 1687. i bijega ramskih franjevaca i dijela bosanskih katolika (oko 5000 obitelji) pastorizaciju skopaljskog kraja preuzima fojnički samostan. U Bosni ostaje svega 25 000 katolika.

Godine 1737. fra Mato Delivić spominje župu Skoplje s 370 katolika. Nastala je tridesetih godina 18. st. U drugoj polovici 18. st. franjevci trajno borave na ovim prostorima, a 1813. ova župa ima 4l20 katolika. 1844. osnovana je kapelanija Malo Selo-Bugojno,a od 1858. god.župa.

Austrijska okupacija

Četrdesetogodišnja Austro-ugarska uprava od 1878.-1918.godine udarila je temelje napretku ovog kraja. Pučanstvo Uskoplja se različito odnosilo prema okupaciji od strane Austrougarske. Katolici je primaju s oduševljenjem, dok su muslimani bili protiv. Na području Uskoplja 1910 god. živjelo je 14221 Musliman, 10421 Hrvat, 766l Srbin i 60 Židova.

Od prve Jugoslavije do danas

Sedamdesetogodišnja srpska uprava ponovo mjenja etničku strukturu Uskoplja na štetu Hrvata. Od 1.12.1918. Uskoplje je u sastavu Kraljevstva SHS, koja se od 1929.g. zove Kraljevina Jugoslavija. Ona je postojala do 1941. g. kada je na ovim prostorima započeo II. svjetski rat. Njemačka napada Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. NDH je osnovana 10.travnja.

U drugom svjetskom ratu Uskoplje je u sastavu NDH, koja se usko veže uz Njemačku i Italiju. Velika većina stanovnika Uskoplja (i Hrvata i Muslimana) sudjeluje u postrojbama tadašnjih Hrvatskih oružanih snaga, no, NDH, s druge strane, progoni hrvatske antifašiste, Židove, Srbe i Rome. Partizanske jedinice u srpnju 1942. godine pokušavaju zauzeti Uskopaljski kraj, 4. proleterska brigada, ali su se povukli, to iznova rade i u kolovozu 1943. godine,kada ga i zauzimaju. Nakon zauzeća počinju progoni, hapšenja i čistke. Početkom 1944. godine njemačka SS divizja Princ Eugen zauzima Skopaljsku dolinu i zadržava se do kraja siječnja. Bugojno zauzimaju partizani, ali samo desetak dana do prodora "Vražje divizije" 11. veljače koja ostaje u ovom kraju do 9. rujna l944.godine. Bugojno zauzima 7 krajiška brigada i strelja župnika fra Tomislava Gelića. Pripadnici hrvatske vojske su se povukli ka Travniku koji pada pod partizansku vlast 22. listopada. Partizani nakon toga čine stravičan zločin nad zarobljenim Uskopaljskim (Bugojanskim) Hrvatima. NDH se raspada. Hrvatska vojska se povlači pred partizanskim jedinicama u želji da izbjegnu partizansku osvetu u nakani da se predaju saveznicima. Predali su se Englezima u Bleiburgu, ali ih Englezi, mimo svih konvencija, izručuju partizanima. Mnogi stradavaju na Bleiburgu, a većina na povratku (na "Križnim putevima"). Iz Uskoplja u II. svj. ratu stradava 250 Hrvata (bugojanskih Hrvata 1275). Mnogi Hrvati stradavaju i nakon rata od OZN-e, a poslije i od Udbe. Teško je utvrditi točan broj stradalih jer se u komunističkoj Jugoslaviji nije smjelo ni spominjati te žrtve.

Poslije rata od 1945. do l990. god. Uskoplje se nalazi u sastavu Komunističke Jugoslavije. Tijekom razdoblja 1992-1995 na području ove općine je bjesnio rat između Hrvata i Bošnjaka.

Poznati Uskopljani

fra Anđeo Zvizdović
Ivan Bandulavić
Marko Bandulavić
Mehmed-beg Stočanin
fra Stjepan Zlatarić
Pjesnik Ćamilija
Hadži Mustafa Bošnjak Muhlisi
Ahmed ef. Burek
Stjepan Džalto
Branko Mikulić
Josip Mlakić
Ivan Đikić

Obrazovanje

Na području općine Uskoplje djeluju 4 osnovne škole i dvije srednje škole. Od toga 3 osnovne i jedna srednja prema planu i programu bošnjačkog jezika te jedna osnovna i srednja prema hrvatskome nastavnom planu i programu.

Kultura

Na podrucju opcine djeluju različita kulturno umjetnička društva.

Hrvatska uzdanica Uskoplje

Hrvatska uzdanica Uskoplje je udruga građana osnovana 11. veljače 1995. godine radi "čuvanja, promicanja i širenja hrvatske kulture i duhovnosti uskopaljskog kraja i uopće odgojno-obrazovnog rada, pomoći nadarenim i siromašnim đacima i studentima i njihova stipendiranja, kulturno-umjetničkog rada" itd.. Iako je polje rada Hrvatske uzdanice iznimno široko, ona je u ovih 11 godina svoga postojanja postala prepoznatljiva prije svega po svojoj izdavačkoj djelatnosti. Do sada su u izdanju Hrvatske uzdanice objavljeni sljedeći naslovi:

- Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro-ugarske uprave, (monografija) 1996.

- Nevenka Budimir - Nada Plejić- Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje, (pjesme), 1997.

- Josip Mlakić: Puževa kućica, (kratke priče), 1997.

- Ante Šarić: Tko je kršćanin, (članci), 1999.

- Milan Bešlić: Bugojno i okolina, 1999.

- Petnaestorica, Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini, 2000.

- Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), 2000.

- Ante Škegro i dr.: Ruža na vjetru, Župa sv Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), 2003.

- Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive (Zbornik radova s istoimenog Okruglog stola)

- Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), 2005.

- Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za djecu i mladež), 2005.

- Janja Mikulić: Pozdravi sve (pjesme), 2006.

Pored toga Hrvatska uzdanica prva je objavila seriju razglednica postratnog Uskoplja. Za knjigu su vezane i brojne druge akcije Hrvatske uzdanice. Tako Uzdanica od školske godine 1997./98. do danas svim odličnim učenicima petog do osmog razreda osnovne škole, te odličnim učenicima u svim razredima srednje škole poklanja knjigu, a brojne knjige darovala je i za župnu knjižnicu u Bistrici, te knjižnicama u osnovnoj i srednjoj školi u Uskoplju. Još 1999. godine Hrvatska uzdanica pokrenula je inicijativu za osnutak Gradske knjižnice, no, ta inicijativa nije naišla na pozitivan odjek tadašnjih općinskih struktura vlasti u Uskoplju. Hrvatska uzdanica je organizirala brojna predstavljanja knjiga, niz tribina, te okrugle stolove od kojih su neki bili veoma uspješni. Od 2000. godine tradicionalno se u lipnju održava Festival Uskopaljske krijesnice kojega također organizira Hrvatska uzdanica. Naravno, popis akcija koje je u 11 godina svoga postojanja pokrenula Hrvatska uzdanica time ne završava. Svakako je potrebno spoemnuti i njenu djelatnost na humanitarnom polju (akcija Uskrs i siromašnima, te brojne pojedinačne akcije pomoći), izgradnja i uređenje križnoga puta prema Bošnjakovu groblju, inicijativa za očuvanje Radio postaje Uskoplje, inicijativa za zaštitu Crkvina, inicijativa za osnutak studentske udruge.....

Udruga građana Omladinski Centar

"Omladinski Centar" je višenamjenski informativno-komunikacijski i uslužni centar lokalne zajednice. U odgovarajućem prostoru pruža informatičku, tehničku, organizacijsku i javnu kominikacijsku osnovu koje će ekonomski opravdano funkcionirati u služi pojedinačnih, skupnih, lokalnih i društvenih zahtijeva. Omladinski centar pruža različite usluge građanima, te postupno formira određene, dodatne, specifične usluge prema potrebama korisnika zajednice u kojoj djeluje.

Misija Omladinski centar Gornji Vakuf - Uskoplje osigurava tehnička i organizacijska sredstva za lokalno stanovništvo, kako bi omogućio korištenje svih prednosti koje pružaju Informacijske tehnologije i osnovne uredske usluge u cilju edukacije i ekonomskog prosperiteta svih građana.

Usluge - Edukacija u oblasti informatike - Učenje stranih jezika - Pristup Internetu za sve u lokalnoj zajednici - Korištenje igara na računalima za sve uzraste - Knjižnica - Usluge Caffea - Uredske usluge - Informativni centar lokalne zajednice - Resursni centar za druge NGO - Seminari i treninzi

HKD Napredak - Uskoplje

Daleke 1906. godine u Uskoplju je osnovana podružnica hrvatskog potpornog društva Napredak. Ova podružnica je s većim ili manjim uspjehom djelovala 43 godine, sve do 1. travnja 1949. godine, kada je likvidaciona komisija (Ivo Sunarić, Jure Begić i Alojz Benac) konstatirala da svoje djelovanje obustavljaju svi organi i ustanove HKD Napredak, a među njima, dakako, i uskopaljska podružnica. Rad podružnice HKD Napredak u Uskoplju obnovljen je 30.12.1990. godine. Za prvog predsjednika obnovljene uskopaljske podružnice izabran je Nikola Milić, a za dopredsjednika Rade Kvesić. Zvonimir Fontana izabran je za tajnika, Ludmila Kovačević za rizničarku, dok su odbornici postali Ivan Bašić, Ivan Šarić, Ivan Kraljević, Janja Barnjak i David Perić. Danas se HKD Napredak podružnica Uskoplje bavi njegovanjem kulture i tradicije uskopaljskih Hrvata. Trenutno uskopaljski Napredak pokušava pokrenuti narodnu knjižnicu.

KUD Halil Mršić

Istraživanje, njegovanje i javno prikazivanje kulturnog nasljeđa Muslimana-Bošnjaka, u Uskoplju ima tradiciju dugu 50-tak godina. U početku su to bile grupe i sekcije koje su djelovale u okviru gospodarskih organizacija i škola. Prvo samostalno kulturno-umjetničko društvo u Uskoplju osnovano je 1988. godine pod imenom "Mladost", koje je uspješno radilo do početka rata 1992. godine. Prestankom rata u Uskoplju, u siječnju 1995. godine ponovo se aktivira kulturno-umjetničko društvo, koje dobija ime po nekadašnjem članu koji je poginuo u ratu - Halilu Mršiću.

Uskopaljske jeseni

Tradicionalnu kulturnu manifestaciju Uskopaljske jeseni, organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Uskoplje a na njoj sudjeluje oko 30 kulturno umjetničkih društava iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.

Dodatni sadržaji osim kulturno umjetničkih društava koja izvode zabavni program, nazočno je i Hrvatsko narodno kazalište iz Mostara, te akademski slikari koji rade postav likovnih radova nastalih na međunarodnim likovnim kolonijama. Tijekom manifestacije se održavaju kulturne večeri na kojima se predstavljaju književni i znanstveni radovi. Uskopaljske jeseni su prerasle u jednu od najvećih manifestacija bosanskohercegovačkih Hrvata.

Sport

Iako je Uskoplje mali grad,s obzirom na broj stanovnika možemo reći da je dao određeni broj kvalitetnih sportaša: nogometaša, rukometaša, karataša i košarkaša. U gradu egzistira HNK "Sloga" koji se u bivšoj Jugoslaviji natjecao u I i II republičkoj ligi. Drugi klub po popularnosti je RK "Sloga", koji se natjecao u II pa u I republičkoj ligi, grupa "Jug". Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se natjecale u zonskim ligama BiH. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruga sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postoji nogometni stadion "Košute" za preko 3000 gledatelja, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove a uz srednju školu stadion za rukomet za 2000 gledatelja.

Turizam

Zbog svog geografskog položaja i klimatskih karakteristika Uskoplje je izuzetno povoljno za razvoj turizma. Planine Vranica i Raduša oduvijek su privlačile planinare ne samo iz ovih krajeve, nego i iz čitave bivše Jugoslavije. Idealne su mogućnosti za lov i ribolov. Mnogobrojna jezera i rijeke: Prokoško jezero koje nije samo poznato po ljepoti već i po endemičnom vodozemcu tritonu, Ždrimačka jezera u čijoj se blizini nalazi prekrasan slap, Bistrička rijeka (čuveno ribogojilište), planine Vranica i Raduša, Radovina, (“planinarski raj”), te izvorišta sve četire uskopaljske rijeke. Zbog ratnih djelovanja neka od ovih izletišta su devastirana ili minirana.