Travnik

Travnik je grad u centralnoj Bosni i Hercegovini, 90 km zapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Srednjobosanske županije. Grad Travnik trenutno ima oko 27.000 stanovnika, a s okolnim stanovništvom oko 70.000. Poznat je po tome, što je bio prijestolnica osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i njegovo kulturno nasljeđe datira iz tog perioda.

Općina Travnik omeđena je sa 9 općina. S juga je Bugojno, Novi Travnik i Vitez, s istoka Zenica, sa sjevera Teslić, Kotor Varoš, Skender Vakuf, i sa zapada Jajce i Donji Vakuf.

Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka Lašva protiče kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku Bosnu. Grad Travnik se nalazi u velikoj lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na zapadu s dolinom rijeke Vrbas, na zapadu.

Travnik leži na nadmorskoj visini od 514 metra. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine Vilenica i Vlašić, koja je dobila ima po Vlasima, je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, s nadmorskom visinom od 1933 metra.

[uredi] Klima

Travnik ima kontinentalnu klimu, sudeći po svom položaju između Jadranskog mora na jugu i Panonije na sjeveru. Prosječna ljetna temperatura je 18.2°C. S druge strane, prosječna zimska temperatura je 5°C (33°F). Snijeg u Travniku pada svake godine.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Travnik imala je 70.747 stanovnika, raspoređenih u 88 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 31.813 (44,96%)
Hrvati - 26.118 (36,91%)
Srbi - 7.777 (10,99%)
Jugoslaveni - 3.743 (5,29%)
ostali - 1.296 (1,85%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 55.822

Muslimani - 24.480 (43,85%)
Hrvati - 22.645 (40,56%)
Srbi - 7.554 (13,53%)
Jugoslaveni - 626 (1,12%)
ostali - 517 (0,94%)

[uredi] Naseljena mjesta

Bačvice, Bandol, Bijelo Bučje, Bilići, Brajići, Brajkovići, Brankovac, Čifluk, Čosići, Čukle, Dolac, Dolac na Lašvi, Donja Trebeuša, Donje Krčevine, Donji Korićani, Dub, Đelilovac, Fazlići, Gladnik, Gluha Bukovica, Goleš, Gornja Trebeuša, Gornje Krčevine, Gornji Korićani, Gradina, Grahovčići, Grahovik, Guča Gora, Guvna, Hamandžići, Han Bila, Jezerci, Kljaci, Kokošari, Komar, Kraljevice, Krpeljići, Kula, Kundići, Lovrići, Mala Bukovica, Maline, Miletići, Miškića Brdo, Mosor, Mudrike, Nova Bila, Orahovo, Orašac, Orlice, Ovčarevo, Paklarevo, Podkraj, Podovi, Podstinje, Pokrajčići, Poljanice, Polje Slavka Gavrančića, Prići, Pulac, Putićevo, Radića Brdo, Radojčići, Radonjići, Ričice, Runjići, Sažići, Sečevo, Seferi, Selići, Skomorje, Slimena, Suhi Dol, Šešići, Šipovik, Šišava, Travnik, Turbe, Turići, Varošluk, Velika Bukovica, Vidoševići, Vilenica, Višnjevo, Vitovlje, Vlahovići, Vranići, Zagrađe i Zaselje.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve, no prvi pisani pomen Travnika datira od 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce.

Tokom srednjeg vijeka Travnik se nalazio na posjedima vojvode Hrvoje Vukčića Hrvatinića. U drugoj polovini 11. stoljeća je izgrađen stari grad, tvrđava koja nadvisuje današnji Travnik. Nakon osmanlijskog zauzimanja Bosne, Travnik se razvija kao trgovački i zanatski centar, a u 17. stoljeću postaje i sjedište bosanskog vezira. 1806. godine, Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku, a 1807. godine se za tim primjerom povodi i Austro-Ugarska - Konzulsko doba.

Nakon Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi i Teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne.

Više o povijest Travnika

[uredi] Gospodarstvo

Gospodarstvo travničke regije, koja nikada nije bila jako razvijeno, bilo je devastirana tokom rata ranih 1990tih. Danas, većina stanovništva regije se bavi tipičnim ruralnim poslovima, kao što su poljoprivreda i stočarstvo. Što se tiče urbane industrije, Travnik ima nekoliko tvornica, koje proizvode sve, od šibica do namještaja. Proizvodnja zdrave hrane je, takođe, aktualna u regiji, posebno proizvodnja mesa i mlijeka.

[uredi] Turizam

Kao i kod mnogih bosanskih gradova, turizam Travnika je uveliko zasnovan na povijesti i geografiji. Obližnja planina Vlašić je jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini odličnim mjestom za skijanje, pješačenje i sankanje. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlaišić je glavna turistička atrakcija. Grad Travnik je takođe vrlo interesantan. Mnoge građevine, koje potiču iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, kao na primjer brojne džamije, orijentalne kuće, sahat kula, te česme. Stari dio grada datira iz ranog 15. stoljeća.

Više o travničkim džamijama http://www.travnik.ba/dzamije_grada_travnika.htm

[uredi] Slavni ljudi

Ivo Andrić - književnik i političar, bosanski nobelovac
Seid Memić - Vajta - estradni umjetnik
Petar Barbarić - isusovački sjemeništarac, sluga Božji, kandidat za sveca
Miroslav Ćiro Blažević - nogometni trener,sa reprezentacijom Hrvatske osvojio 3.mjesto na SP 1998
Nikša Bratoš - glazbenik; Valentino, Crvena Jabuka...
Zoran Mikulić - rukometaš; na OI 1996 u Atlanti sa reprezentacijom Hrvatske osvojio zlatnu medalju
Josip Pejaković - glumac i humorist
Marijan Filipović - vlasnik FinvestCorp, spada među 10 najbogatijih ljudi u Hrvatskoj prema istraživanju Nacionala 2002. godine
Enver Hadžiabdić - nogometaš, nastupao za NK Želježničar (više od 450 nastupa), igrao i u reprezentaciji Jugoslavije (11 nastupa)

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda, kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmaskog carstva, odgovornih za Bosanski ejalet. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti u prvoj polovini 15. stoljeća. U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih povijesnih ličnosti, te odlični primjeri osmanske arhitekture. Gradski muzej, izgrađen 1950. godine, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.