Grude
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Grude | ||
| Središte općine | Grude | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
15,976 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Grude, grad i središte istoimene hercegovačke općine u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, na samoj granici sa Republikom Hrvatskom. Smjestio se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km² općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji BiH pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Ovaj prekrasni krajolik je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobiva i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Grude, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Grude, popis 1991.
ukupno: 16.358
- Hrvati - 16.210 (99,09%)
- Srbi - 9 (0,05%)
- Bošnjaci - 4 (0,02%)
- Jugoslaveni - 5 (0,03%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 130 (0,81%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Grude, popis 1991.
ukupno: 3.598
- Hrvati - 3.567 (99,13%)
- Srbi - 6 (0,16%)
- Bošnjaci - 4 (0,11%)
- Jugoslaveni - 1 (0,02%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 20 (0,58%)
[uredi] Historija
[uredi] Predhistorijsko doba
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.
[uredi] Rimsko doba
U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
[uredi] Srednjovjekovna Bosna
Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
[uredi] Osmansko doba
Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
[uredi] Austro-ugarsko doba
Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobiva mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.
[uredi] 20. stoljeće
Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992., Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, čije se rukovodstvo danas nalazi u Den Haagu očekujući suđenje, za pokušaj secesije dijelova BiH i stvaranja Velike Hrvatske, pripajanjem teritorija BiH Republici Hrvatskoj, te optužbama po tačkama o etničkom čišćenju Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom HVO-a i HV, kao i otvaranjem koncentracionih logora: Dretelj, Heliodrom, Gabela i drugih.
