Šipovo
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Šipovo | ||
| Središte općine | Šipovo | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
15.579 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Šipovo, grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama Janjom i Plivom, kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine Vitorog (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu općina Šipovo imala je 15. 579 stanovnika. Najveće etnička grupa na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%. 1999. godine u općini je živjelo 12 754 stanovnika. Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.
Krajem ljeta 1995. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa Mrkonjić Gradom(vidi i : Demografija Mrkonjić Grada i Spisak naseljenih mjesta u Mrkonjić Gradu), ušlo je u manji bosansko-hercegovački entitet. Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Šipovo, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Šipovo, popis 1991.
ukupno: 15.579
- Srbi - 12.333 (79,16%)
- Bošnjaci - 2.965 (19,03%)
- Hrvati - 31 (0,19%)
- Jugoslaveni - 155 (0,99%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 95 (0,63%)
[uredi] Ratni zločini
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini srpske jedinice su počinile više zločina na području općine Šipovo. 6. decembra 2005. godine okružni sud u Banja Luci je osudio Nikolu Deretu na 13 godina zatvora zbog počinjenog ratnog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom u mjestu Štrbine u blizini Šipova.
Nedovršeni članak o gradu: Šipovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
