Teslić
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
|
|||
 |
|||
| Općina | Teslić | ||
| Središte općine | Teslić | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
59.632 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Teslić je grad i centar općine u centralnoj Bosni.
Sam urbani centar je podignut dolaskom Austro-ugarske monarhije u poslednjoj deceniji devetnaestog stoljeća, te je i prvobitno stanovništvo (uglavnom stručni kadar za potrebe izgradnje Destilacije Drveta, Pilane i popratnih objekata, te goleme mreže uskotračne željeznice, dijelom međugradske, a dijelom šumske) bilo dovedeno administrativnim putem sa šireg područja monarhije. Ukratko bi se moglo reči da je skoro svaka austrougarska provincija pri osnivanju i izgradnji Teslića do Prvog svjetskog rata imala svoje predstavnika u nekoj od grupa radnika i službenika smještenih u "kolonijama" ili vilama duž gradskog parka. Nepoznato je koliko je od prvobitne mase u svekolikom etničkom, vjerskom i općekulturnom šarenilu došljaka ostalo do danas u živom potomstvu gradskog stanovništva. Pismeni tragovi ove vrste su na žalost bili vidljivi jedino na starim i u šištru zaraslim nadgrobnim spomenicima starog gradskog groblja (ako još uopće postoje) u prvim decenijama poslije Drugog svjetskog rata. Ostatak, danas sasvim sigurno večinskog dijela gradskog stanovništva porijeklom je iz Tešnja, bivšeg administrativnog centra za Usorski kraj, zatim Doboja, Tuzle, Zenice (zanatlije i trgovci), a poslije Prvog svjetskog rata, uslijedio je priliv rukovodećih i obrazovnih kadrova iz Srbije i Crne gore, što je nastavljeno sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća, to jeste raspada Jugoslavije. Po gornjim, škrtim i izlomljenim prikazima nastanka i time neminovnog razvoja ovog bosanskog grada, mora se reči da je Teslić bio i ostao specifićan u odnosu na genezu mnogih bosanskih gradova.
Teslić je u srednjem vijeku po mojim istraživanjima, dakle prije dolaska Osmanlija kao okupatora u Bosnu, nosio prostorni naziv Kamenica, (turski Taslidže), iz čega je poslije izveden hibrid Teslići, Donji Teslići, današnji grad Teslić i Gornji Teslić, danas selo, oko 6 km. južno od grada, na desnoj obali Male Usore i na putu prema Banjaluci. Zanimljivo je da se i danas samo selo Gornji Teslić u narodu naziva Gusti Teslič (gusti=naseljeni prostor?). Baza mojih izučavanja je u prvom redu bio masiv planine Borja, koja je sve do dolaska Austro-ugarske monarhije predstavljala neprohodni kompleks bosanske prašume. To je u starijoj historiji sasvim sigurno bilo posebno čuvano područje u kojem su se pravili povremeni i nužni zbijegovi stanovništva (Dubrave) prilikom čestih upada papskih vojski sa sjevera, od Save, a jedna cijela reljefna linija 10-15 km. sjeverozapadno od grada, nosi i danas naziv Ukrina (Ugri=Mađari). Ovome moramo dodati i historijsku činjenicu da je ista oblast dio bogatog bosanskog rudogorja između ostalog i zlatonosna, te je kao takva poznata od rimskih vremena, što opet znači da je predstavljala jedan od izvora ekonomske stabilnosti vladarske dinastije u srednjovijekovnoj bosanskoj državi. Kuriozitet Teslića je i njegovo bogatstvo srednjovijekovnim nadgrobnim spomenicima - stećcima, od ćega su do danas preživjeli sasvim rijetki i malobrojni primjerci. Na ovom prostoru je pažljivim sagledavanjem moguće uočiti od davnina kontinuirano postojanje "majdana", dakle rudnika kvalitetnog bijelog kamena-krečnjaka, koji se obilato koristio u srednjem vijeku, prvenstveno za izgradnju gradskih utvrda i naravno nadgrobnih spomenika-stećaka. Ogromna večina ovih spomenika je vremenom nestala lupanjem i drobljenjem u materijal za paljenje kreča ili nasipanje makadamskih puteva. Sistematsko uništavamnje je dokumentovano u vremenima nastanka prve Jugoslavije (SHS-država), kada su se cijele nekropole svjesno brisale i uništavale bez ikakvog vidljivog traga. Pa ipak, u narodu su preživjeli reljefni toponimi koji izričito govore u prilog postojanja nekropola, kao Biljezi, Mramor, Klupe, Knežpolje, Križ i drugi slićni, naravno neistraženi tragovi u prostoru. Ako znamo da je Tešanj bio u vlasništvu kraljevske loze Kotromanića, onda nije teško odgonetnuti onovremeni izravan uticaj na ovo područje, kako ekonomski i vojno, tako i kulturološki. Dodao bih na kraju ove napomene, da određeni toponimi u Gradu i okolini još uvijek datiraju iz tzv. predslavenskog, uglavnom gotskog razdoblja, što bi naravno trebalo empirijski utvrditi.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Teslić imala je 59.854 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Teslić, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Blatnica i Jezera.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Teslić, popis 1991.
ukupno: 59.854
- Srbi - 32.962 (55,07%)
- Bošnjaci - 12.802 (21,38%)
- Hrvati - 9.525 (15,91%)
- Jugoslaveni - 3.465 (5,78%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.100 (1,86%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Teslić, popis 1991.
ukupno: 8.655
- Srbi - 3.571 (41,25%)
- Bošnjaci - 1.889 (21,82%)
- Hrvati - 766 (8,85%)
- Jugoslaveni - 1.987 (22,95%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 442 (5,13%)
Nedovršeni članak o gradu: Teslić treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Najnovije vijesti iz Teslića Zvanicna stranica Opstine Teslic TESLIC homepage
