Višegrad
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Višegrad | ||
| Središte općine | Višegrad | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
21.199 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Višegrad je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini. Grad broji oko 6.000 stanovnika, a općina 21.199 stanovnika po popisu iz 1991. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.
Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija". Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.
Sadržaj |
[uredi] Šetnja gradom
Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali. Čaršija je jednim djelom u ravnici, a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice Rzav i Drine. Treba spomenuti i prelijepi "sportski centar" i restoran "Ušće" koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog usća, Višegrad je poznat i kao "čaršija na vodi".
U trouglu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije. U ravnom prostoru od ćuprije do usća Rzava, po mom sjećanju iz 1992 nalazili su se: Trg oslobođenja, hotel "Višegrad", Robna kuća "Višegrađanka", stara zgrada Gimnazije, Vatrogasni dom, zgrada Skupštine opštine, hotel "Panos", Pošta, Privredna banka, Služba društvenog knjigovodstva, Opštinski sud, Apoteka, Srednjoškolski centar, Salon namještaja, Sportski centar "Ušće", dvije džamije, desetak stambeno-poslovnih višespratnica, stotinjak privatnih stambenih zgrada, te brojni društveni i privatni poslovni prostori.
Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je zasnovan poslije drugog svijetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višespratnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih zgrada. Preko rzavskog mosta na desnu stranu bile je stanica milicije, a nešto nize na desno bila je pijaca srijedom. Odmah iza Nove mahale su naselja Bijelo Polje, Vučine, Glavica, Garče i Kalata.
Poznato Bikavac brdo se nalazi poviš desne strane grada, nekih 300 m visine od centra. Na njemu ima fudbalski stadion "Drine".
U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija "višegrađanka".
Idući uzvodno Drinom, desnom stranom odmah od Gimnazije bile bi stambene zgrade. Zatim bi se prošlo jedno brdo gdje je bio prije kamenolom i negdje iznad polovice brda bi bila okrugla kula legendarnog heroja Alije Đerzeleza. Zatim bi se došlo do velike pilane i fabrike namještaja u Dušću, nekih 2 km. Kad se prođe Dušće, oko 1 km na lijevo bi se išlo u kasarnu bivše JNA Zamnica, a put na desno bi vodio za sela Drinsko, Šip itd. Ispod Drinska bi bila nova višegradska hidroelektrana na Drini.
Uzvodno lijevom obalom Drine bi se došlo do sela Nezuci, Holijaci, Orahovci, Brodar, Međeđa itd. novim asfaltnim putem prema Međeđi i Ustiprači, lijevo Goraždu i Foči a desno Rogatici i Sarajevu.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Višegrad imala je 21.199 stanovnika, raspoređenih u 163 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Višegrad, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Višegrad, popis 1991.
ukupno: 21.199
- Bošnjaci - 13.471 (63,54%)
- Srbi - 6.743 (31,80%)
- Hrvati - 32 (0,15%)
- Jugoslaveni - 319 (1,50%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 634 (2,99%)
[uredi] Politika
[uredi] Ekonomija
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Zanimljivosti
[uredi] Sport
[uredi] Znamenite ličnosti
[uredi] Znamenitosti grada
- Most Mehmed-paše Sokolovića
- Manastir Dobrun
- Uskotračna pruga- voz „Ćiro“
- Sportski centar
- Sportska dvorana
- Zgrada „STARE GIMNAZIJE“
[uredi] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak o gradu: Višegrad treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
