Kreševo
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Kreševo | ||
| Središte općine | Kreševo | ||
| Površina | 149 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
6.731 (1991.) 45,17/km² |
||
| Načelnik | |||
Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samome mjestu i oko 6.700 stanovnika u općini (1991). poznat je po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kresevo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva Grad Kresevo smjesten je uz obale rijeke Kresevčice, a nadmorska visina mu je 640 m. U pisanim dokumentima mjesto Kresevo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. stoljecu Kresevo je jedan od rezidencija bosanskih kraljeva,s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kresevo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kresevo. U gradiću Kresevo, je radila tvornica kovanog alata Čelik Kresevo, tvornica sagova, ( ćilimara ). Kresevo je poznat po rudnicima barita, Barit Kresevo, željeza, bakra, srebra i žive Cijelo područje općine Kresevo izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina: Čubren, Berberusa, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meorsje, Bitovinja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove sume cine 70 % prostora općine Kresevo. Kresevo je u povijesti poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. stoljeća. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. stoljeća. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na podrucju općine Kresevo su dvije rimokatoličke župe, Kresevo i Deževice. Župa Kresevo djeluje od 14. stoljeća, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 Hrvata. Kreševska općina prostire se na 150 km, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kreševo, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Kreševo, popis 1991.
ukupno: 6.731
- Hrvati - 4.714 (70,03%)
- Bošnjaci - 1.531 (22,74%)
- Srbi - 34 (0,50%)
- Jugoslaveni - 251 (3,72%)
- ostali,neopredijeljeni i nepoznato - 201 (3,01%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kreševo, popis 1991.
ukupno: 1.433
- Hrvati - 937 (65,38%)
- Bošnjaci - 305 (21,28%)
- Srbi - 15 (1,04%)
- Jugoslaveni - 126 (8,79%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 50 (3,51%)
