Kakanj
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Kakanj | ||
| Središte općine | Kakanj | ||
| Površina | 462 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
55.950 (1991.) 121,10 st./km² |
||
| Načelnik | Mensur Jašarspahić | ||
Kakanj je industrijski grad i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
1991. godine, općina Kakanj je imala 55.950 stanovnika, od kojih su 54,56% Bošnjaci, 29,59% Hrvati, 8,80% Srbi, 4,56% Jugoslaveni i 2,49% ostali. Grad Kakanj je imao 12.016 stanovnika, dok danas prema slobodnoj procjeni grad ima oko 20.000 stanovnika.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Kakanj je osnovan 1900. godine, kada je Bosna bila pod vlašću Austro-Ugarske, u okolini tek otvorenog rudnika uglja, koji je počeo sa proizvodnjom 1902. godine. U sljedećih stotinu godina, Kakanj se razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne.
[uredi] Značaj
Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija - U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj(jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj(jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog uglja Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH)... Turizam - U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva, malo dalje od Kraljeve Sutjeske nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati. Potrebno je još naglasiti da se u Kraljevoj Sutjesci nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica, koji je ugostio veliki broj stranih i domaćih turista.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kakanj imala je 55.950 stanovnika, raspoređenih u 106 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kakanj, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Kakanj, popis 1991.
ukupno: 55.950
- Bošnjaci - 30.528 (54,56%)
- Hrvati - 16.556 (29,59%)
- Srbi - 4.929 (8,80%)
- Jugoslaveni - 2.554 (4,56%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.383 (2,49%)
[uredi] Sportski timovi
Odmah je potrebno naglasiti da je u Kaknju sport veoma razvijen. Treba istaknuti jedan o nacjenjenijih fudbalskih klubova na prostoru Bosne i Hercegovine, Rudar Kakanj, koji postoji od 1928. godine. Potrebno je naglasiti uspjehe kakanjskih odbojkaša, odnosno odbojkaškog kluba Kakanj, koji je najtrofejniji odbojkaški poslijeratni klub u Bosni i Hercegovini, više puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvaja se šahovski klub Rudar Kakanj, i kuglaški klub Kakanj, koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu, više puta na evropskim takmičenjima. Pored ovih klubava istaknuti klub je i Teniski Klub Kameni Dvorac koji osvaja sve više turnira. Dok Košarkaški Klub Kakanj, nakon prekida od nekoliko godine opet zaigrao, i u punoj je formi. Tako da igrači i uprava kluba namjeravaju da u toku sljedećih sezona uđe u A1 ligu, ali sve je pitanje ekonomske podrške i dovoljno sponzora.
[uredi] Znamenite ličnosti
- Mirela Piljug, Pjevačica
Nedovršeni članak o gradu: Kakanj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Danas je Kakanj jedan od indusrijski najrazvijenijih gradova u BiH.
