Skender-Vakuf
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Skender-Vakuf | ||
| Središte općine | Skender-Vakuf | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
(1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Skender-Vakuf je gradić i središte istoimene općine na obroncima planine Vlašić.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, Skender-Vakuf je osnovan u isto vrijeme kada i Prusac, dakle 1463. godine. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju su zajedno sa drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata 1992. godine srušile srpske snage sprovodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga srpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo.
[uredi] Geografija
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Skender Vakuf imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Skender Vakuf ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to, naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Skender Vakuf, popis 1991.
ukupno: 19.418
- Srbi - 13.263 (68,30%)
- Hrvati - 4.770 (24,56%)
- Bošnjaci - 1.071 (5,51%)
- Jugoslaveni - 169 (0,87%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 145 (0,76%)
