Bosansko Grahovo
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Centar | Bosansko Grahovo | ||
| Površina | ??? km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
???/km² |
||
Bosansko Grahovo je grad i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja se upravno nalazi u sastavu Livanjskog kantona.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Prethistorijsko doba
Na području današnjeg Bosanskog Grahova pretpostavlja se da je bilo života još u prethistoriji. Najvjerojatnije oko 4.300 godine p.n.e, u toku srednjeg neolita, datiraju ostaci jednog ili više naselja sojeničarskog tipa pronađenih na lokalitetu "Soline kuće". Iz vremena oko 2.300 godine p.n.e, koje pripada ranom bronzanom dobu nađeni su kulturni slojevi na Gradini i Gradinici, kao i grobovi u blizini sela Luke.
[uredi] Rimsko doba
Bosansko Grahovo se kao naseljeno mjesto spominje pod imenom Salvia, a nalazilo se na rimskom putu, koji je vodio iz pravca Salone prema sjeveru, pravcem na kojem su osim Salvije ležali i Resanovci, Donji Unac, Petrovac, Hum Kokoruš (Sarnade), a odatle dalje lijevom obalom Sane na Prijedor (Ad Pretorivm?) i Boćim kod Dubice za Sisak. Iz tog vremena datiraju i rimski nadgrobni spomenici sa natpisima pronađeni u blizini policijske stanice u Grkovcima tokom 1970-ih. Pretpostavlja se da se na području Bosanskog Grahova osim Salvije nalazilo i drugo rimsko naselje, poznato pod imenom Stridon.
[uredi] Dolazak Slavena
Kraj Rimskog carstva je početak velike seobe naroda. Doseljavanje Slavena na prostore Grahova teče kao i u ostalim krajevima ovog dijela Bosne. O tome svjedoči novčić pronađen u jednom grobu u okolici grada.
[uredi] Srednjovjekovna Bosna
U vremenu koje je uslijedilo na području Bosanskog Grahova historičari bilježe prvu pojavu bosanskih krstjana (pripadnika Crkve bosanske, "heretika", u historiografiji poznatih kao bogumili). Iz vremena 12. stoljeća datiraju stećci "dobrih Bošnjana", koji se i danas mogu pronaći u selu Pržina i njegovoj okolici. Iz perioda Bosanskog kraljevstva datiraju i tragovi starog rudnika boksita u Bastasima, koji je vjerojatno otvoren za vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Prema narodnim predanjima tu su radili saksonski rudari, porijeklom iz današnje Njemačke.
[uredi] Osmanlijsko doba
Bosansko Grahovo kao mjesto u Bosni potpada 1463. pod osmansku vlast. Četiri stoljeća osmanske vladavine učinili su da naselje dobije orijentalni pečat u svom tkivu, što je karakteristika najvećeg dijela sličnih mjesta u Bosni i Hercegovina. Dolaskom Osmanlija naselje i dalje ostaje beznačajna tačka na rubu Osmanskog carstva, u kojem uglavnom živi pravoslavno i muslimansko stanovništvo. Od značaja za Bosansko Grahovo i Grahovsko polje s njegovim mahom pravoslavnim stanovništvom, bili su agrarni ustanci iz druge polovine 19. stoljeća. Već 1860. godine u kupreškom kraju djeluje emisar srpske vlade Nikola Okanović, rođeni Bosanac, koji tu ostaje do svoje smrti 1864. godine. On je pripremao ustaničke čete na Kupresu, u Prologu i u Grahovu, te su 1869. godine stigle i posebne četovođe u te krajeve. Do ustanka ipak nije došlo, jer vlada u Beogradu nije bila spremna na tako veliki zalogaj, kakva je bila Bosna toga doba. Nedugo iza toga na područje Grahovskog polja dolaze istaknuti srpski agitatori, poput arhimandrita Nićifor Dučića i sarajevskog trgovca Bogoljuba Petranovića, koji podižu ustanak novih četa za Kupres, Grahovo, Prolog i Grab-klanac prema Dalmaciji. U tu svrhu nastojalo se pridobiti i lokalne muslimane protiv Osmanlija i katolike preko franjevaca, kako bi se zagrijali za ideju stvaranja moderne države južnih Slavena pod srpskom dominacijom. Ovi su ustanci ugušeni, nakon kojih se i dalje ne poštuje Seferska naredba od 12. septembra 1859. godine o agrarnim odnosima u Bosni. Nezadovoljstvo u narodu i dalje je tinjalo, prijeteći da se pretvori u ustanak.
[uredi] Austrougarsko doba
Ni u narednom periodu Bosansko Grahovo nije doživjelo procvat, kakav su možda očekivali njegovi stanovnici. Umjesto toga mjesto ostaje uspavana kasaba na rubu Bosne, koju zaobilaze brojne promjene u društvu, koje su prošle područjem Jugoistočne Evrope. 1878. Bosanko Grahovo je ušlo, kao malo naseljeno mjesto sa tipičnim bosankim planinskim karakterom, u sastav moćne Austro-Ugarske, gdje ostaje do kraja Prvog svjetskog rata 1918. U selu Obljaj smještenom istočno od Bosanskog Grahova rođen je u to vrijeme i Gavrilo Princip, velikosrpski nacionalist i pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "Mlada Bosna", koji je u Sarajevu ljeta 1914. godine pucao na austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegovu noseću suprugu. Tom prilikom su oboje ubijeni, što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.
[uredi] Dvadeseto stoljeće
Bosansko Grahovo nije doživjelo ništa bolju sudbinu ni u vrijeme jugoslavenskih država, kad postaje zasebna općina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na granici sa Hrvatskom, što je i danas. Nakon vojne operacije "Oluja", koju su snage Hrvatske vojske izvele protiv lokalnih srpskih separatista ljeta 1995. Bosansko Grahovo je ušlo u sastav Livanjskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Geografija
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosansko Grahovo imala je 8.311 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Bosansko Grahovo, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosansko Grahovo, popis 1991.
ukupno: 8.311
- Srbi - 7.888 (94,91%)
- Hrvati - 226 (2,71%)
- Bošnjaci - 12 (0,14%)
- Jugoslaveni - 135 (1,62%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 50 (0,62%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosansko Grahovo, popis 1991.
ukupno: 2.096
- Srbi - 1.999 (95,37%)
- Hrvati - 14 (0,66%)
- Bošnjaci - 6 (0,28%)
- Jugoslaveni - 61 (2,91%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 16 (0,78%)
