Zavidovići
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Zavidovići | ||
| Središte općine | Zavidovići | ||
| Površina | 590 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
57.159 97/km² |
||
| Načelnik | |||
Zavidovići su općina i grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških iztraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.
Historijski nalazi upucuju da je zavidovicki kraj bio neka vrsta granica izmedu ilirskih plemana Desidijata juzno prema Vranduku i Mezeja koji su zivjeli sjeverno prema Savi.
Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.
Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.
Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno.
[uredi] Osmansko doba
Osmanlije su 1436. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja. Kada su tačno zauzeli ovo područje i tu uspostavili vlast nije poznato.
Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog vakta su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.
[uredi] Austro-ugarsko doba
Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.
1899. godine firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.
1900. godine je završena izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.
1902. godine firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.
1911. godine, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.
[uredi] Savremeno doba
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zavidovići imala je 57.164 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zavidovići, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Zavidovići, popis 1991.
ukupno: 57.164
- Bošnjaci - 34.198 (59,82%)
- Srbi - 11.640 (20,36%)
- Hrvati - 7.576 (13,25%)
- Jugoslaveni - 2.726 (4,76%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.024 (1,81%)
[uredi] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak o gradu: Zavidovići treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
