Lukavac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Lukavac | ||
| Središte općine | Lukavac | ||
| Površina | 350 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
57.070 (1991.) 163,05 st./km² |
||
| Načelnik | ? | ||
U srednjem toku rijeke Spreče, a na pruzi Tuzla-Doboj, nalazi se grad Lukavac.
Sadržaj |
[uredi] Historija
O prošlim vremenima na ovom području nema mnogo da se kaže, ne zbog nedostatka arheološke građe ili historijskih podataka, nego zbog činjenice da se ovdje stoljećima nije ništa mijenjalo izuzev ratova koji su pomjerali granice osvajača ovog dijela naše zemlje. Interesantno je međutim, pomenuti da pronađeni ostaci kultura iz bronzanog doma na brdu Gradina kod Ozrena ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prahistoriji.
Arheološki nalazi iz bakrenog doma u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela BiH nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom XVI. vijeka evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.
Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom fabrike sode. Lukavac se od male fabričke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30. septembra 1943. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca 13. septembra 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 porodičnih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno sa do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 hiljada stanovnika.
[uredi] Geografija
Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km2. Na području ove općine je 1991. godine živjelo 56.830 stanovnika. Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih tačaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Lukavačka općina zauzima prostor od 352,66 km kvadratnih. Intenzivan razvoj ove općine počinje nakon prvih ratnih godina Drugog svjetskog rata. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organizovanja ljudi u razne organizacije.
Općina Lukavac ne oskudijeva ni u ljepoti prirode. Postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju, neka sa netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulaciono jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale sa izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac sa planinskim jezerom, Svatovac sa planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Lukavac, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Krtova i Vasiljevci.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Lukavac, popis 1991.
ukupno: 57.070
- Bošnjaci - 38.080 (66,72%)
- Srbi - 12.169 (21,32%)
- Hrvati - 2.159 (3,78%)
- Jugoslaveni - 3.424 (5,99%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.238 (2,19%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Lukavac, popis 1991.
ukupno: 12.647
- Bošnjaci - 7.596 (60,06%)
- Srbi - 2.219 (17,54%)
- Hrvati - 493 (3,89%)
- Jugoslaveni - 1.940 (15,33%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 399 (3,18%)
[uredi] Kultura
U Lukavcu izlazi web magazin za mlade čiji je autor Haris Čengić. Ovaj magazin za mlade je počeo sa radom krajem 2003. godine i sada ima preko 50 000 otvaranja dnevno te oko 5000 stalnih posjetitelja. Web magazin slovi za jedan od najboljih magazina za mlade u BiH.
Lukavac Danas je web sajt na kojem možete pročitati intervjue sa ljudima koji trenutno žive i rade u općini Lukavac, a svojim radom su uspjeli da se izdignu iznad mase i dokazali su se svojim uspjesima.
[uredi] Internet klubovi u Lukavcu
- Asterix
- Revoltec
- Space
- Cyber City
- EXTREME
[uredi] Vanjski linkovi
- Gimnazija Lukavac - zvanicni website skole ((bs))
- Web magazin za mlade iz Lukavca ((bs))
- Gradski info servis grada Lukavac - Forum građana ((bs))
- Lukavac.co.ba ((bs))
- Lukavac danas ((bs))
- Web stranica stare raje iz Lukavca ((bs))
