Prnjavor
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Prnjavor | ||
| Središte općine | Prnjavor | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
46.894 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Prnjavor je bosanskohercegovački gradić kod Banja Luke. Na prostorima nekadašnje SFRJ nalazilo se čak 12 mjesta sa nazivom Prnjavor jer su manastirski posjedi u prošlosti nazivani imenom Prnjavor.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Geografija
Općina Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara. Površina općine je oko 631 kvadratnih kilometara, a sam grad Prnjavor se prostire na površini od oko 5,5 kvadratnih kilometara. U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom vrelu mineralne vode. Prema posljednjem zvaničnom popisu, općina Prnjavor je imala 48 861 hiljada stanovnika, a prema procjenama trenutno ima oko 45 hiljada stanovnika.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prnjavor imala je 47.055 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prnjavor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Prnjavor, popis 1991.
ukupno: 47.055
- Srbi - 33.508 (71,21%)
- Bošnjaci - 7.143 (15,18%)
- Hrvati - 1.721 (3,65%)
- Jugoslaveni - 1.757 (3,73%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.926 (6,23%)
[uredi] Kultura
Prnjavor bez obzira na svoju veličinu ima bogatu tradiciju amaterskog kulturnog rada, naročito vezano za pripadnike nacionalnih manjina koje su tamo živjele ili jos uvijek žive u manjem broju.
Kad je riječ o Ukrajincima potrebno je istaći da je prvo ukrajinsko društvo pod nazivom "Rusinska čitaonica društva Prosvita" osnovano u s.N.Lišnja -Mlinci 1907 godine u kući Alekse Timkov inicijator je bio o.Feliks Ščurko,gdje je bio pročitan Staut ljvivskokg udruženja "Prosvita".Selo Naseobina Lišnja je nastalo sa doseljivanjem Ukrajinaca i Poljaka iz zapadno-južne Galicije.Kuća A.Timkova po danu se koristila kao škola gdje su djeca raznih uzrasta učila čitati i pisati ukrajinski ,a uveče su se sakupljali mještani i koji su bili pismeni čitali su knjige (Tarasa Ševčenka "Kobzar",Ivana Franka,Lesu Ukrainku,Stepana Rudanjskogo,Panasa i.t.d),a ostali su slušali.Tu je u principu počeo prvi Kulturno prosvjetni rad ukrajinaca u Bosni i Hercegovini.Na osnovi "Prosvite" iz N.Lišnje u1909godini.u Prnjavoru je sazvana osnivačka Skupština gdje kroz kratko vrjeme preregistrovana u filijalu "Prosvite" iz Ljvova(glavnog grada Galicije).Nakon njega Ukrajinci su osnovali 1919. godine "Dramski kružok". Zatim 17. marta 1934. godine osnovali filijalu ukrajinskog zagrebačkog drustva "Prosvita" sa 58 članova. 19. decembar 1935. godine osnovali su "Ukrajinsku čitaonicu". Pred Drugi svjetski rat počelo je da radi "Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo Taras Ševčenko (en: Shevchenko). Ono je nastavilo rad nakon rata i djeluje i u najnovije vrijeme (2006.god.). Godine 2004 u N.Lišnji organizovano Kulturno prosvjetno udruženje "Červona Kalena" (www.chervona-kalina.com.ua )udruženje ima jednu horsku i dvije folklorne grupe. U N.Lišnji 16.DEC.2006 godine sazvan kongeres svih aktivnih i neaktivnih ukrajiskih udruženja na tritoriji Bosne i Hercegovine i stvoren je Koordinacioni savez ukrajinskih udruženja i organizacija Bosne i Hrcegovine,skraćeno "KRUTO".Za prezidenta izabran je Dekan Dr.Prof.Miroslav Bobrek ,zastupnici Dr.Marija Figurek i Vasilj Timkov.Uduženje ima zadatak predstavljati ukrajinsku naconalnu manjinu BiH-a u svim potrebama kako u tako i van države i održavati tjesnu vezu sa maticom Ukrajinom kako u kulturmom tako i ekonomskom pogledu.
Ljubinka Basovic eng.Bashovich u knjizi "Biblioteke i bibliotekarstvo u BiH 1918-1945" na strani 207 tvrdi "Ukrajinska drustva, a posebno ukrajinske citaonice, bile su medju najrazvijenijim ustanovama ove vrste u Bosni i Hercegovini i nalazile se u mnogim manjim mjestima gdje su zivjeli i radili pripadnici ove manjine..."
U 1966.godini u Prnjavoru je odrzan seminar ukrajinske omladine. U 1979. godini bila je smotra stvaralastva ukrajinskih kulturno-umjetnickih drustava pod nazivom "Crvena kalina". Ova smotra je kasnije prerasla u smotru stvaralastva nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine. Takvih smotri bilo je sest: 1981-1987.godine.
Nikodin Slatinac u casopisu "Nas Zavicaj" br.1 koji je izasao 1970.u Prnjavoru je objavio: "...U igri i sali medju nama mogli su se cuti u isto vrijeme srpskohrvatski, ukrajinski, ceski, poljski i njemacki jezik. Imitirajuci jedne druge govorili smo ove jezike pomalo, a posebno smo znali interesantne dosjetke, poslovice, sale, viceve, pa i psovke na svim jezicima.Ukrajinski jezik nam je bio gotovo poznat i mi smo ga rado govorili onako na uho naucenog. Obicaji i folklor su se posebno prozimali i dopunjavali izmedju ukrajinskog i domaceg stanovnistva. Koliko smo naucili samo ukrajinskih ljubavnih i rodoljubivih pjesama."
